Poslanik a. s., je rekao: “Sin Ademov neće nikada napuniti posudu goru od svog stomaka, uistinu su sinu Ademovu dovoljni zalogaji koji će ga održati u životu, a ako baš hoće, onda trećina želuca neka bude hrana, trećina voda, i trećina nek ostane prazna, da može disati.„ (Tirmizi, Ibn Madže i Ahmed)
Uzvišeni Allah kaže: „O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kada hoćete molitvu obaviti, i jedite i pijte, ali ne pretjerujte, jer On zaista ne voli one koji pretjeruju.“ (El – E’raf, 31).
Ovaj časni ajet je sveobuhvatan, jer u njemu je na tako lijep način sažeto pravilo za očuvanje zdravlja, pa se kaže: „Jedite i pijte, ali nemojte pretjerivati.“ Uistinu, nema sumnje da će onaj koji bude umjereno i bez pretjerivanja konzumirao hranu i piće biti siguran za svoje zdravlje, i od sebe će odagnati bolest. Nemojmo da nam promakne pokretljivost onih koji jedu a ne pretjeruju, i lijenost onih koji jedu i pri tome nemaju samokontrolu, niti nas smije zavarati gojaznost proždrljivaca, pa to je samo odlika slabića. On je napuhan kao pjena, mlitavo krupan, salo bez mesa, gdje su mu mladenački mišići i snažna građa koju vidimo kod onih koji umjereno jedu? Uzvišeni Allah stvorio je čovjeka i usta mu učinio barijerom, a želudac pregradom učinio, tako da ta usta zalogajima, a želudac hranom puni, da mu sva briga stomak ne bude, i da debeli bogataš i gladni siromah budu jednaki kad je riječ o količini harane koju konzumiraju.
Od Ebu Hurejre prenosi se da je Božiji Poslanik, a. s., rekao: „Želudac je korito organizma iz kojeg se vene poje, i ako je želudac zdrav, i vene će biti zdrave, a ako oboli, i vene će biti bolesne.“
Poslanik je objasnio kolika količina hrane je čovjeku potrebna riječima: „Sin ademov neće nikada napuniti posudu goru od svog stomaka, uistinu su sinu Ademovu dovoljni zalogaji koji će ga održati u životu, a ako baš hoće, onda trećina želuca neka bude hrana, trećina voda i trećina neka ostane prazna, da može disati.“
Čovjek treba odrediti jednu trećinu želuca za hranu, jednu za piće, a jednu ostaviti praznu kako bi mogao disati. Svrha jela jeste da se čovjek održi u životu, da nadoknadi ono što organizam izgubi kako bi očuvao normalnu tjelesnu temperaturu i normalno se razvijao. Vidite da Poslanik u hadisu podstiče da se hrana konzumira u manjim količinama dovoljnim da se održi u životu, tako da ne bude ni gladan ni mršav. Čovjek treba konzumirati hranu kojom će da izgrađuje svoj organizam.
Uzvišeni Allah kaže u suri Kasas: „O oče moj, reče jedna od njih, uzmi ga u najam, najbolje je da unajmiš snažna i pouzdana.“ (El – Kasas, 26 ).
Poslanik a. s., je odredio vrijeme obroka riječima: „Mi smo narod koji ne jede dok ne ogladni, a kad jedemo, ne zasitimo se.“ Ovaj nam hadis objašnjava važnost konzumiranja hrane u određeno vrijeme, jer hrani je potrebno tri ili četiri sata da bi se probavila u želucu. Nakon toga čovjek osjeća glad i želju za hranom, i kada uzme sljedeći obrok, želudac je spreman probaviti ga. Kad budemo jeli, ne trebamo se zasititi, i ovo je put zdravlja i cilj kojem islam poziva, a medicina ga potvrđuje. Poslanik, a.s., to potvrđuje i objašnjava da je pretjerivanje u hrani zabranjeno, riječima: „Pretjerivanjem se smatra da jedeš sve ono što poželiš.“
Izvor: Dr. Abdulbasit Muhammed El-Sajjed, Poslanikova, s.a.v.s., ishrana – Hrana kao otrov i lijek, Libris, Sarajevo, 2013., 63-65.
Za Akos.ba pripremio Fahrudin Vojić
