Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > Investicija koja otvara 250 radnih mjesta u Olovu čeka milost birokratije

Investicija koja otvara 250 radnih mjesta u Olovu čeka milost birokratije

Jedna od najvećih investicija u rudarstvo u Bosni i Hercegovini nakon rata trebala bi se desiti u Olovu. Naime, britanska kompanija Mineco Limited, članica Mineco Grupe je najavila otvaranje novog rudnika olova i prvog rudnika sa podzemnom eksploatacijom izgrađenog od 1978. godine. Poslovi oko pribavljanja dozvola pokrenuti su još 2012. godine, te zbog obimne bh. birokracije projekat vrijedan 10 miliona dolara koji povlači i 250 novih radnih mjesta je na čekanju.

U razgovoru za poslovni portal Akta.ba direktor Geometa, Ismar Šabović kaže kako se pripreme za izgradnju prvog rudnika u Bosni i Hercegovini, koji bi trebao biti otvoren nakon trideset godina, provode već četiri godine.

ZAHTJEVNE BH PROCEDURE

Početkom februara, grupacija Mineco je predala zahtjev za urbanističku dozvolu Federalnom ministarstvu prostornog uređenja. No, nakon dobijanja urbanističke dozvole, kako bi rudnik počeo sa radom, u narednom periodu će biti neophodno ishodovati od Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije i eksploatacijsku dozvolu, dozvolu za izvođenje radova prema glavnom rudarskom projektu te upotrebnu dozvolu.

“Cjelokupan proces ishodovanja svih potrebnih dozvola je izuzetno zahtjevan zbog činjenice da se sva potrebna dokumentacija ishoduje na lokalnom, kantonalnom i na federalnom nivou, što umnogome usporava cijelu realizaciju investicije”, kaže Šabović, dodajući kako je sve manje vremena, jer je koncesija za eksploataciju koju su dobili 2012.godine istekla, te produžena za još 18 mjeseci. Novi rok ističe početkom iduće godine, te ako se ne pribavi sva potrebna dokumentacija, koja je uslov za pokretanje proizvodnje, investitor će se povući.

Od države ne traže puno, samo ubrzanje postupaka, kako bi što prije počeli prihodovati i zapošljavati.

“Cilj nam je da svi prepoznaju važnost projekta, da se procedure počnu rješavati što prije, a ne 30 po 30 dana”, kaže Šabović, napominjući kako je Mineco do sad zaposlio 34 osobe za koje se plaćaju puni doprinosi. Također, uloženo je dosta u edukaciju i prekvalifikaciju kadra, jer na području općine nije bilo ljudi koji posjeduju kvalifikacije za rad u rudniku.

Otvaranje rudnika će se otvoriti četiri indirektne mogućnosti za upošljavanje na svakog uposlenog u rudniku što će u konačnici imati značajan uticaj na dugoročni razvoj lokalne zajednice u Olovu, ali i za državu kroz sva davanja i poreze na svim nivoima.

RUDARSTVO SKUP BIZNIS

“Rudasrtvo je skup biznis”, tvrdi Šabović, a za državu velika korist jer će pokretanjem investicije dobiti još jednog velikog stopostotnog izvoznika -čiji će godišnji kapacitet eksploatacije rude biti 150 hiljada tona.

Rješavanjem administrativnih procedura proizvodnja u rudniku može da počne odmah. Za infrastrukturne radove, kaže Šabović potrebno je 30 dana jer se radi o privremenim objektima.

Ono što je posebno bitno da iza svih istraživanja stoje laboratorije iz Engleske i Južne Afrike. Sva dokumentacija koja je do sada istražena je digitalizovana i stavljena u 3 D softver, tako da je kompletiran rudnik u 3D modelu.

Osim otvaranja rudnika kod Olova, ova britanska kompanija već upravlja aktivnim rudnicima. U Republici Srpskoj, u Srebrenici, sa partnerima upravlja rudnikom olova i cinka Sase, a u Srbiji rudnicima Veliki Majdan kod Ljubovije i ROC Rudnik kod Gornjeg Milanovca. U sva tri ova rudnika je proizvodnja pokrenuta nakon preuzimanja istih u neaktivnom stanju. Mineco ima i dva razvojna projekta u Republici Srpskoj. Kod Foče u Čelebićima imaju rudnik cinka i metala, a sa investicijom su počeli prije šest mjeseci. Druga investicija je rudnik u Novom Goraždu, odnosno u Kopačima.

Mineco je u regionu prisutan od 2004. godine i do sada u rudarske projekte uložio oko 55 miliona dolara.

Na kraju razgovora za Akta.ba Šabović, kaže kako su u lošem periodu za investitore, jedini optimizam pružaju ljudi koje zapošljavaju, kojima daju novo zanimaje, školujući i obučavajući iste u rudniku magnezita u Kladnju za zanimanje kopača i Srednjoj školi rudarstva u Tuzli za zvanje rudarskih tehničara, nadzornika. “Nadamo se da će nadležni na svim nivoima prepoznati važnost ove investicije ne samo za našu grupaciju nego za mnoge segmente društva, te da ćemo uskoro otvoriti rudnik i još više doprinositi razvoju kako lokalne zajednice tako i privrede u Bosni i Hercegovine!”, zaključio je Šabović.

E.Kokor

akta.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top