Instalacija ‘Dokaz’, posvećena žrtvama Prijedora postavljena u Sarajevu 

Nakon “Putujućeg spomenika Prijedor ’92” i “Mjesta zločina”, instalacija “Dokaz” je treći dio projekta “Prijedor ’92”, autorice Anite Zečić, koji za cilj ima čuvanje sjećanja na civilne žrtve sa područja Prijedora u Bosni i Hercegovini i svijetu.

Instalacija “Dokaz” sastoji se od 120 tegli različitih veličina i osam lopata. Devedesetdevet tegli, koje simbolišu masovne grobnice, napunjene su zemljom sa lokacija gdje su one i pronađene. Preostala 21 tegla bit će postavljena iznad starih zahrđalih lopata, u “lebdećem” položaju, kako bi predstavile grobnice koje još uvijek nisu pronađene i čije lokacije još uvijek nisu poznate.

Autorica instalacije Zečić studentica je na Univerzitetu primjenjenih umjetnosti u Beču, gdje živi i radi. Porijeklom je iz Prijedora i osoba je koja je također izgubila članove svoje porodice.

Ističe kako je instalacija “Dokaz” prvi put danas postavljena u Sarajevu, sastavni je dio njenog diplomskog rada pod nazivom “Prijedor 92”. Njeni radovi na ovu temu izloženi su u 17 gradova, među kojima su Beograd i Hag.

“Prijedor je grad koja ima najveći broj masovnih grobnica u BiH. Dosad je otkriveno 99 masovnih grobnica. Ove tegle koje lebde, to su tegle koje predstavljaju grobnice koje još uvijek nisu pronađene, jer još uvijek se traga za oko 760 žrtava Prijedora”, kazala je Zečić za AA.

Na pitanje koliko je njoj kao Prijedorčanki bitno što ima priliku na ovaj način da ukazuje na sve ono što je preživio njen grad i njena porodica, Zečić odgovara kako je to veoma bitno.

“Meni je zaista drago što ja imam priliku da to mogu raditi. Ima veliki broj ljudi koji nisu u stanju pričati o tome šta se desilo. Ja, iako sam imala samo pet godina kada je počeo rat u Prijedoru, neko sam ko je odrastao s tim pričama, znam te priče i mogu da prenesem ono što se dešavalo”, poručila je mlada umjetnica.

Obzirom da ce instalacija “Dokaz” ostati kao stalna instalacija u Muzeju, Zečić je istakla kako je to veoma značajno jer će je imati priliku vidjeti ne samo ljudi iz BiH, nego iz svih dijelova svijeta.

Na pitanje da li vjeruje da će jednog dana ovu instalaciju postaviti i u gradu Prijedoru, Zečic je odgovorila: “Ja se iskreno nadam. Svake godine svoje radove izlažem u Omarskoj, no u centru grada Prijedora još uvijek nisam, to je uvijek malo komplikovano. Postavila sam i u Beogradu, ispred Haškog tribunala, ali u Prijedoru još ne. Nadam se da će to biti moguće, da ćemo imati muzej sjećanja u Prijedoru”, poručila je Zečić.

Predsjednik Saveza logoraša BiH Jasmin Mešković izjavio je kako Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995 nastoji ispričati priče o žrtvama BiH, o potrebi da sve žrtve budu na dostojanstven i ljudski način ekshumirane, pokopane, da se žrtvama posveti pažnja, ali da se iz svega toga da izvuče jedna pouka.

“Ta pouka mora doći do ušiju mlađih generacija, do svih onih van BiH, da više nikada u BiH ne bude rata, da se više nikada ne desi agresija i genocid”, rekao je Mešković.

Naglasio je kako je svakako danas postavljena instalacija pruža priliku svima onima koji žele da daju svoj doprinos i nauče da Prijedor uistinu jeste grad masovnih grobnica.

“Prijedor jeste mjesto u kojem se još uvijek traži veliki broj posmrtnih ostataka. Ovo je prilika svakako i za one koji znaju gdje se nalazi i jedna kost, jedan masovna grobnica, da kažu. Jer, ti su ljudi ubijeni, i mi u suštini, u BiH moramo prestati pričati o brojkama. Oni nisu brojke, ljudi su. Ljudi sa svojim imenima i prezimenima, svojom profesijom, svojom porodicom. Moramo početi razmišljati šta bi ti ljudi bili danas, u BiH, u svijetu, koji bi to bili stručnjaci, kako bi gradili BiH, da su ostali živi”, zaključio je Mešković.

Ono što je bitno naglasiti za instalaciju jeste da veličine tegli se razlikuju u odnosu na broj tijela ekshumiranih iz pojedinih masovnih grobnica. Svaka tegla ima i svoj opis u kojem su navedeni: naziv masovne grobnice, lokacija, geografske koordinate, kao i broj ekshumiranih i identifikovanih osoba.

Podsjetimo da je instalacija “Dokaz” postavljena u povodu sutrašnjeg dana 20. jula, kada će biti klanjana zajednička dženaza i obavljen ukop posmrtnih ostataka 86 žrtava koje su ubijene tokom proteklog rata na području Prijedora. Instalacija će i 6. augusta biti postavljena u logoru Omarska, na godišnjicu raspuštanja tog logora.