Hoće li za deset godina trebati imam u Odžaku?
Kakav je trend odlaska džematlija iz Odžaka?
U Odžak, koji graniči sa RH u sjevernom dijelu općine po okončanju agresije, Deytonskim sporazumom i početkom povratka 08.02.1996. nevjerovatno brzo i uspješno se vratio veliki broj Bošnjaka. Čišćenjem i uređenjem infrastrukture, posebno stambenih jedinica, bili smo primjer uspješnog povratka sa svim teškoćama sa kojima smo se susretali. Danas, poslije 21 godine uspješnog povratka, priča je potpuno drugačija. Možda bismo mogli biti primjer trenda odlaska sa svojih ognjišta. Mnogo je razloga koji doprinose ponovnom napuštanju Odžaka i odlaska u pečalbu, kako bi nekada govorili. Primjetno je da svaki dan odlaze kompletne porodice, a mnogi čekaju papire za odlazak. Geopolitički, ekonomski, socijalni i sigurnosni razlozi odlaska su izraženi u navođenju odlaska i traženja povoljnijeg ambijenta za život. Posmatrajući podatke djece u školama i mektebu u zadnjih deset godina, možemo konstatirati da je ogroman mladih otišlo na rad u inozemstvo. Broj djece je prepolovljen. Kada se još doda i slab natalitet, neizvjesnost i strah se povećavaju. Mnogo je veći broj starijih u džematu.
Žalosno je što nemamo adekvatan odgovor na ovako izazovan trend. U našim prilikama to je još tužnije. U nekoliko navrata sam govorio, a sada mogu ponoviti: brinem da u narednih deset godina, ako se nastavi ovakav trend, Odžaku neće trebati imam. Dostupna statistika je neumoljiva. U 2016. godini je otišlo 650 građana Odžaka. Godišnje umre oko 120 osoba. Za deset godina, ovakvim trendom odlaska, Odžak bi ostao bez 7700 svojih stanovnika. Nevjerovatno, a još tužnije, kada znamo da u Odžaku trenutno ne živi više od 6000 stanovnika. Kakva će biti mektebska nastava i vjeronauka? Nisam kadar da bilo šta kažem, osim da sam veoma zabrinut i tužan.
Odražava li se politička situacija u manjem entitetu na Odžak?
Mi se nalazimo na krajnjem sjeveru, kazali bismo “na vrhu“ BiH. Sastavni dio smo Posavskog kantona i Federacije BiH. Teritorijalno nismo povezani s Kantonom ni Federacijom. Omeđeni smo manjim entitetom. Sva dešavanja u njemu se prelijevaju i otežavaju komunikaciju s ostatkom države. Politizacija 9. januara, kao i ove zadnje presude u Hagu imaju strahovito ogroman uticaj i pritisak na nas. Dodatni su razlog za nastavak iseljavanja s ovoga područja. Pozivamo sve odgovorne u BiH, Zajednici i ljude iz svih struka, da nam pomognu u iznalasku dobrih rješenja za ostanak i opstanak na ovom prostoru.
