Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > Islamska ekonomija > Kako šerijat gleda na kriptovalute?

Kako šerijat gleda na kriptovalute?

Nedavno je održana radionica iz oblasti islamske financija i kripto-digitalnog kretanja valuta koju je organiziralo novoosnovano tijelo samit vodstva Islamskih financija i kripto-valute IFCC u Londonu. Kao stručnjak iz oblasti islamskih finansija iznio sam svoje osjećaje.

Najprije, kao što je to slučaj s medijima, regulatorima, bankarima i financijskim institucijama, trenutni vokabular ne uspijeva ispravno izraziti rastući fenomen pojavljivanje Blockchain tehnologije (Blockchain je digitalizovana i decentralizovana knjiga svih kripto valutnih transakcija). Stavovi variraju između velikih nada i skepticizma. Šerijatska mišljenja nisu iznimka. Površne i masovne fetve iz Malezije i Katara su skeptične u vezi s tim. Neki to smatraju u potpunosti nedopustivim zbog nemjerljivosti, brzog nestajanja i nekonvertibilnosti u robu ili usluge. Fetvi i mišljenja u vezi toga ne fali na internetu.

Mnogi učenjaci smatraju da kriptovaluta (podvrsta digitalnog novca koja funkcionira na temelju na kriptografskih algoritama. Bitcoin je prva kriptovaluta u historiji) treba tretirati jednako kao novčanice i kovanice. Tu spadaju Islamweb.net (fatwa # 251170, 231460 i 11074) i dr. Munzir Kahf sa katarskog Fakulteta islamskih nauka. Neki entuzijasti su izjavili da su one u skladu s načelima šerijatskog zakona i da su prikladni islamskim načinima financiranja kao što je Blossom Finance, mikrofinancijska firma sa sjedištem u Indoneziji čiji osnivač je Matthew J. Martin.

Historija novca počela je mnogo prije dolaska islama i islamske civilizacije. Rimska i bizantska zlatna, srebrna i bakrena novčana sredstva bila su uobičajena u predislamskoj Arabiji. Tokom prvih 40 godina hilafeta i ranih 30 godina Umjevićkog perioda vladavine, te su strane kovanice ostale u opticaju. Bilo je to tokom Hidžre 70-ih godina (690 godine po gregorijanskom), a zatim su u opticaj puštena islamske novčanice. U ranom i najboljem periodu islamske civilizacije, sredstva plaćanja ostala su neutralna prema sistemu islamskog moralnog vodstva u oblasti novca. Zbog toga zasigurno možemo ustvrditi da šerijatski zakon više brine o moralnosti financijskih transakcija nego njihovom obliku ili modusu operandi. Svaki novac ili valuta nije ni halal (dopuštena) niti je haram (zabranjena). Smjernice se odnose na vrijednost koju taj novac predstavlja. Ako se novčane transakcije obavljaju na zakonit način onda je to halal. Vrijednosti i prava ljudi predstavljena stvarnom ili virtualnom valutom, ili novcem, ne smiju biti narušena. Pravedna razmjena i prenošenje vrijednosti legitimnim putevima glavna je briga Šerijata, a ne oblik ili forma tog prenošenja.

Osnovni šerijatski uslov u pogledu načina plaćanja robe i usluga, treba biti prepoznatljiv kao prihvatljiva ponuda nagodbe koja treba da bude prihvatljiva za većinu učesnika u određenoj zajednici. Budući da takve kriptovalute variraju u svojoj kvalifikaciji za taj status. To je razlog zašto postoje konfliktni stavovi između regulatora, trgovaca i stručnjaka iz oblasti šerijatskih nauka. Među islamskim aktivistima postoji “metalistička” škola koja novac vidi kao robu, stvar koja ima svoju inherentnu vrijednost – i ono što vlade trebaju ostaviti na miru što je više moguće. Njih predstavlja ‘Zlatni dinar’ na Dalekom i Bliskom Istoku. Nasuprot tome, za ‘kartičarsku’ školu, novac je složen sistem kreditnih odnosa, koji dopušta protok vrijednosti u određenom društvu. Za te ljude valuta je samo znak oko kojeg je uređen monetarni sistem. Vlade imaju ulogu u upravljanju tim sistemom, a to se zove ekonomija.

Klasični islamski pravnici razmatrali su to: “Sve što javnost prihvaća može ispuniti ulogu novca”. Tako je novac prije svega način razmjene, a ne roba. Cijena tog novca (kamata) mora biti nula. Diskutovao sam o tome da kriptozna valuta Bitcoina može predstavljati učinkovit instrument daljnjeg razvoja islamskih financija. Islamske financije nameću različite zahtjeve u usporedbi s konvencionalnim financijskim politikama o monetarnom instrumentu koji se odnosi na njegovu upotrebu kao sredstvo za postizanje društvene i ekonomske pravde. Većina istaknutih učenjaka i stručnjaka iz oblasti šerijata, drži otvorenim svoje umove i srca, i pobliže prate svjetska kretanja u kripto-valuti.
Ono što nam treba nije eksplozija fetvi i drugih kratkih opaski, već sponzoriranje naučnih radova o odnosu kriptovaluta i šerijatskog zakona. Kriptovalutno tržište još je u začeću i kao cjelina ostaje samo segment unutar globalnog financijskog sistema. Izvještaj firme PriceWaterhouseCoopers iz 2015. godine (novac nije objekt) o kriptovaluti zaključuje: “Jasno, u kratkom vremenu postoje izazovi za kripto-valutu. S toliko mnogo karakteristika koje padaju između valute, financijske imovine i tehnološkog protokola, tempa rasta i usvajanja, može razbiti industriju. Kao razorna tehnologija, ona će i dalje nastaviti da dijeli mišljenja stručnjaka i suočava se sa skepticizmom.”

Budući da se regulatorni standardi usvojeni i rafinirani, na tržište dolaze kreativni proizvodi, a cijene različiti valuta stabiliziraju, vidjet ćemo veće samopouzdanje svih sudionika na tržištu uključujući i islamske finansijske stručnjake, promotore i šerijatske stručnjake, koji su čuvari na vratima industrije. Profesor Charles W. Evans u istraživanjima koje je nedavno proveo (objavljena su u časopisu Journal of Islamic Banking and Finance) zaključuje da bi Bitcoin ili sličan sistem mogao biti prikladniji medij razmjene u islamskom bankarstvu i financijama od valute deviznih sredstava središnje banke, posebno među nebankarskim i malim prekograničnim trgovanjima. Kao optimističan posmatrač, sa zadovoljstvom sam primijetio tvrdnju profesora Evans da: “Grupa islamskih banaka bi mogla organizirati virtualnu mijenjačnicu prema načelu mušareka, kako bi klijentima tih banaka omogućila učinkovito kupovanje i prodaju kriptovalute da bi oni prenijeli vrijednost među sobom i zaobišli neučinkovitost bankovnog sistema status quo-a. Ako ova razmjena održava vrlo usku ponudu/potražnju šireći i naplaćujući nikakve druge naknade i ograničeni pristup klijentima banaka, to bi mogao biti poticaj muslimanima i nemuslimanima da se izjednače s bankama članicama.

Svesrdno podržavam sve takve napore kako bi se unaprijedio opseg i doseg novog fenomena, kao što su virtualne kripto valute na temelju Blockchaina u narednom talasu inovativnih islamskih banaka.

Autor: Muftija Abdul Kadir Barkatulla

Izvor: ebrahimcollege.org.uk

Za Akos.ba preveo Fahrudin Vojić

BIOGRAFIJA AUTORA: Muftija Abdul Kadir Barkatulla je istaknuti šerijatski pravnik sa velikim iskustvom u oblasti ekonomije i finansija. Obrazovao se po tradicionalnim islamskim i modernim zapadnim obrazovnim programima u Indiji i Velikoj Britaniji. Kao direktor Islamskog računarskog centra, muftija je 1986. godine objavio elektronske baze podataka o Kur'anu, Hadisu, Istoriji i islamskom zakonu. Kao jedan od šerijatskih sudija u islamskom šerijatskom vijeću, muftija je stekao veliko iskustvo u rješavanju socio-kulturnih i ekonomskih pitanja muslimana koji žive u Velikoj Britaniji i Evropi. Muftija Barkatulla redovno objavljuje tekstove u etničkim i glavnim štampanim i elektronskim medijima. Član je šerijatskih nadzornih odbora za više vodećih međunarodnih finansijskih institucija. Muftija Barkatullah je predavač na Ebrahim koledžu u okviru programa Dawrah Al-Hadith.

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top