Fojnica: MS&WOOD planira udvostručiti proizvodnju namještaja
Nekadašnji prostor sarajevske firme Žica u Fojnici, iako su mnogi mislili da od njega nikad ništa neće biti, danas je mjesto gdje se vrši obrada drveta od kog se na kraju prave stolice. 2007. godine Muhamed Pilav, prijavljujući se na tender za kupovinu hala u Fojnici, vjerovatno nije ni sanjao da će za samo nekoliko godina firma MS&WOOD, koju je na tom prostoru osnovao, postići ovoliki uspjeh.
Uspješan biznis
– Bio je raspisan međunarodni tender, četvrti po redu jer su prethodna tri propala, na koji smo se prijavili i postali većinski vlasnici firme Žica. Nažalost, donijeli smo pogrešnu poslovnu odluku, voljeli bismo da nismo učestvovali u privatizaciji Žice, ali nismo mogli odustati. Uz ogromne napore uspjeli smo da riješimo većinu problema u firmi, da je reorganizujemo, restrukturiramo i da promijenimo djelatnost, te danas firma zapošljava više radnika nego na dan privatizacije. Trenutno imamo 200 zaposlenih, počeo je priču Pilav.
U ovih nekoliko godina od preuzimanja Žice u firmu je, kako je kazao, uloženo pet miliona maraka i razvijen je jako uspješan biznis pravljenja stolica koje se danas prodaju na svim kontinentima, u svim razvijenim i većim zemljama u svijetu.
– Finalni proizvodi iz ovog pogona se nalaze na policama robnih kuća u Japanu, na najzahtjevnijim i najrazvijenijim tržištima u svijetu, zatim u Kanadi, Njemačkoj, Engleskoj, Francuskoj i drugim zemljama, istakao je Pilav.
Mali problem, koji su vrlo uspješno riješili, bio je nedostatak obrazovanog kadra, kao što su stolari, tehničari za finalnu obradu drveta i mašinski inžinjeri za finalnu preradu drveta, jer ovih kadrova na biroima u cijeloj BiH nije bilo, te su se odlučili na prekvalifikaciju kadrova koji su se nalazili na biroima, a koji su završili škole za koje nema posla. Nakon toga je, na njegovu inicijativu, u Fojnici formirano posebno odjeljenje za tehničare finalne obrade drveta, čiji će učenici nakon završetka školovanja imati siguran posao u ovoj tvornici.
O procesu proizvodnje stolica, nakon obilaska proizvodnih pogona, govorio nam je tehnički direktor Ahmet Parlić, koji je kazao kako, da bi se dobila stolica, drvo mora proći šest do sedam faza obrade.
– Imamo primarnu obradu drveta, poslije toga hidrotermiku, onda ide finalna obrada, lakiranje i pakovanje. Pravimo 15-ak vrsta stolica, uglavnom su sve u koži, a ima i nekih koje nisu, dakle, razvijamo neke svoje modele. Jedan od naših najznačajnijih partnera je najveći proizvođač i lanac prodavnica namještaja na svijetu, švedska IKEA. U svakoj njihovoj prodavnici, bilo gdje u svijetu, prisutni su i naši proizvodi i veoma smo ponosni na to, ispričao je Parlić.
Dnevna proizvodnja
Najveći interes za njihovim proizvodima i zemlje u koje najviše i izvoze su Sjeverna Amerika i tržište Evrope, ali i to opet zavisi od vrste stolica, ko šta traži. Kada je u pitanju Evropa, kazao je Parlić, najviše stolica se izvezi u Belgiju. Određene količine se šalju i za Japan, koji je također dobro tržište za ovu tvornicu namještaja.
MS&WOOD radi i za domaće tržište, ali, kako je kazao Parlić, ono je tako malo da oni svojom dnevnom proizvodnjom pokriju sve potrebe domaćeg tržišta. Dnevno se u ovoj tvornici proizvede 700 – 800 stolica, zavisno od vrste koju proizvode.
U narednom periodu, pored već prilično velikog broja stolica koje proizvode, namjeravaju uduplati proizvodnju.
– Već smo tehnološki opremljeni za duplanje kapaciteta, to znači da ćemo za oko šest mjeseci sa 15 – 16 hiljada povećati proizvodnju na oko 30.000 stolica. Povećanje proizvodnje svakako donosi i zapošljavanje novih radnika, tako da će u narednom periodu biti otvoreno 100 radnih mjesta, mada, mi u MS&WOOD-u svakodnevno zapošljavamo, upravo smo dobili neke nove radnike, kazao je Parlić.
Prethodna godina za ovu kompaniju bila je, kako je kazao Pilav, veoma uspješna. Prvi put od osnivanja do danas (uzimajući u obzir i bivšu Žicu) firma je poslovnu godinu završila pozitivno. Za naredni period planovi su veliki, osim povećanja proizvodnje planiraju i osvajanje nekih novih, većih i zahtjevnijih tržišta.
Oslobođenje
