Dove na sedždi

Vjernici veoma često, sedždu obavljaju brzopleto, bez smirenosti i skrušenosti. Ponekad, jedva da izgovore propisani zikr (subhane rabbije-l-e’ala” (3x) koji se inače uči na sedždi. Kao da jedva čekaju, da ustanu sa mjesta sedžde, kao da nisu svjesni, da je to najuzvišenije mjesto u namazu.

A zašto sedžde koji činite tokom jednog ili više namaza, ne učinite smirenim, odmorom za vašu dušu i razum? Zašto vaše sedžde, ne rezervišete za učenje dova? Zašto ne napravite lijep raspored učenja dova, kojeg možete s vremena na vrijeme mijenjati?
Primjeri:
– prva sedžda, nakon propisanog zikra, donesite tri salavata na Poslanika, alejhi sselam;
– druga sedžda, uputite dovu, da vam Allah oprosti grijehe;
– treća sedžda, uputite dovu za svoje roditelje;
– četvrta sedžda, uputite dovu za svoju porodicu (ženu, djecu);
– peta sedžda, uputite dovu za svoje umrle;
– šesta sedžda, uputite dovu za bolesne, neko od rodbine, prijatelja…;
– sedma sedžda, uputite dovu da vas Allah učvrsti na pravom putu;
– osma sedžda, uputite dovu, da Allah pokaže Uputu nekom od tvojih prijatelja, rođaka…;
– deveta sedžda, uputite dovu, da Allah pomogne muslimane u svijetu i slično.

Dakle, iskoristite ljepotu sedžde, njenu blagodat, njenu povezanost sa Allahom Uzvišenim, jer je u tim trenucima, rob najbliži svome Gospodaru. Dove se mogu upućivati u nafilama i farz namazima na bosanskom jeziku, ako se ne zna na arapskom. Ako se zna neka kur’anska dova, kao što je dova za roditelje, za oprost grijeha, ili dove koje je učio Poslanik, alejhi sselam, kao što je poznata dova, da Allah učvrsti srce na prvom putu, onda je bolje koristiti takve dove.

Poslanik, s.a.v.s., je zabranio da se tokom ruku’a i sedžde uči Kur’an, ali, ulema veli, ako čovjek tokom činjenja sedžde uči dovu, koja je spomenuta u Kur’anu, odnosno uči ajet-dovu sa nijetom dove, onda nema smetnje. Rekao je Imam Ez-Zerkeši: “Pokuđenost u ovom slučaju (znači, učenja Kur’ana tokom sedžde i ruku’a), došla je ako se nanijeti kiraet (učenje Kur’ana), međutim, ako je u pitanju dova, onda će se tako i učiti, pa makar ona bila ajet iz Kur’ana.“
“Prema hanefijskom mezhebu musallija na sedždi u farz namazu, osim “subhane rabbijel-e‘ala”, neće učiti nikakve druge dove. Hadisi u kojima se navodi učenje drugih dova, prema tumačenju našega mezheba, odnose se na nafile. No, ako bi musallija i proučio neku od uobičajenih dova na sedždi namaz bi mu bio ispravan. Za tvrdnju da je učenje dova na sedždi, mimo navedenog tesbiha mekruh, nema valjanih dokaza u šerijatskim izvorima.” (dr. Enes Ljevaković)

Autor: Saudin Cokoja, prof, FB

Akos.ba