Dan kada je gorio simbol Sarajeva: Vijećnica ponovo postaje ponos čitave BiH

Na Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom, 9. maja prošle godine, Vijećnica, simbol Sarajeva i Bosne i Hercegovine, nakon 18 godina obnove, ponovo je otvorena. Hiljade turista i građana imalo je i ima priliku vidjeti jedinstvenu ljepotu ovog objekta. U Vijećnici danas, na godišnjicu od kako je zapaljena, nema obilježavanja

 Prije 23 godine, u noći sa 25. na 26. august zapaljena je Vijećnica, jedan od najznačajnijih arhitektonskih, kulturnih i civilizacijskih objekata u Sarajevu. U roku od samo nekoliko sati, ispaljivanjem zapaljivih projektila sa agresorskih položaja, izgorjelo je oko 80 posto knjižnog fonda i dokumenata Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH koji svjedoče o historiji BiH, te zgrada u cjelini, od podova do kupole i krovne konstrukcije. Paljenje i uništavanje Vijećnice je barbarski čin koji je proveden pod opsadom grada koja je trajala preko 1.400 dana. Pri tome je ubijeno oko 11.000 građana, od toga oko 1.500 djece.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko govorio je danas o godišnjici kada je zapaljena sarajevska Vijećnica rekavši da je zapaljivanje knjiga, nažalost, bilo i u njegovoj zemlji.

“To je kao da je zapalio svoju dušu. Treba čuvati svoju dušu i ono što nam je najdraže, a najdraže su knjige. U knjigama piše ono što nam je drago, iz prošlosti i to je dio nas i to moramo da čuvamo. Svi se nadamo da se to više neće desiti na našim prostorima”, kazao je Inzko. Osvrnuo se i na uništavanje starih spomenika u Siriji naglasivši da je to tužno.

Koordinator poslova na obnovi Vijećnice Admir Dedović podsjetio je da je na Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom, 9. maja prošle godine, Vijećnica, simbol Sarajeva i Bosne i Hercegovine, nakon 18 godina obnove, ponovo otvorena.

Hiljade turista i građana imalo je i ima priliku vidjeti jedinstvenu ljepotu ovog objekta. U Vijećnici danas, na godišnjicu od kako je zapaljena, nema obilježavanja. 

“Prije 23 godine, u noći sa 25. na 26. august sarajevska Vijećnica je zapaljena. Otvorena je 9. maja na Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom. Od 1996. godine krenula je obnova objekta Vijećnice. Grad Sarajevo je lider u pokretanju obnove Vijećnice”, istakao je Dedović.

Naglašava da nakon 23 godine “imamo zdanje koje je ogledalo ne samo grada Sarajeva nego kojim se može dičiti sigurno cijela BiH”.

“Poslije obnove Vijećnice težili smo ka tome da dovodimo što više mladog naraštaj, jer ste imali građane Sarajeva koji su tu starosjedioci, a nisu nikada ušli u krug Vijećnice. Svaki mjesec imamo neku novu izložbu gdje Vijećnica postaje ponovo kulturno mjesto građana cijele BiH”, istakao je Dedović.

Prema njegovim riječima, u ljetnom periodu je veliko interesovanje turista za Vijećnicu.

“Pred kraj školske godine skoro sve škole iz BiH su nas posjetile. Slobodna procjena je da je više od 35.000 građana, što domaćeg stanovništva tako i turista posjetilo Vijećnicu pogotovo od 26. augusta prošle godine kada smo imali slobodan ulaz”, dodao je Dedović.

Vijećnica je odolijevala vremenu, preživjela jedan Balkanski i dva svjetska rata. Njena gradnja je započela davne 1892. godine a završena 1894. Obnova Vijećnice je počela 1996., stotinu godina nakon njenog otvaranja i rađena je po projektu projektanata Smaje Mulaomerovića i Ferhada Mulabegovića, koji su za to svoje djelo prošle godine dobili Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva. Obnova se odvijala  u četiri faze. Prve dvije su zaštitile objekat od daljnjeg propadanja i statički ga stabilizirale horizontalno i vertikalno. Treća faza je obuhvatila grube građevinske radove, unutarnje i vanjske, te rekonstrukciju i restauraciju fasade. Četvrta je obuhvatila unutarnje zanatske radove i rekonstrukciju enterijera, što je bio najzahtjevniji posao u cijeloj obnovi. 

Prvu fazu je finansirala Vlada Republike Austrije, drugu fazu Evropska unija, treću fazu Kraljevina Španije, Mađarska, te mnogobrojni donatori gradovi, ambasade, biblioteke, udruženja. Četvrta i najskuplja faza je financirana iz IPA fondova Evropske unije. Za sve ovo vrijeme  Grad Sarajevo, odnosno Gradska uprava je lider u pokretanju obnove Vijećnice i glavna domaća institucija preko koje se obnova odvijala.

Obnovljena i ponovno predmet interesovanja mnogih turista Vijećnica danas ne obilježava dan kada je zapaljena. U novom ruhu kreira novu budućnost, a prošlosti se više ne sjeća. Od 20. aprila 1896. godine Vijećnica svjedoči svim događajima koji su duže od stoljeća zadesili Sarajevo.

Prvobitno je Vijećnica bila zgrada tadašnje gradske uprave i gradske administracije Sarajeva. Nakon Drugog svjetskog rata, sve do 1949. godine Vijećnica je služila gradskoj upravi, kao zgrada Okružnog suda Sarajeva i sjedište Bosanskohercegovačkog sabora.

Nakon toga Vijećnica postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH. Autentičnog izgleda, novo ruho Vijećnice po mnogo čemu je zanimljivo. Tokom obnove Vijećnice, u svaku njenu prostoriju ugrađen je i jedan stario dio, koji je preživio požar od prije 22 godine.

Tako se u holu na podu nalazi autentični dio kamena, oko kojeg je izliven novi pod. Na plafonu prostorije Gradskog vijeća komad je zida, oko kojeg su ponovo iscrtane iste šare. Svi dijelovi Vijećnice napravljeni su prema dokumentima i fotografijama izgleda stare Vijećnice pronađenim u Kaptolskom arhivu u Zagrebu, pa su u prostoriji Gradskog vijeća danas drvene klupe i govornica, a svi ornamenti na zidovima i plafonu su autentični i ručno oslikavani.

Mnoge stvari unutar ove ljepotice su specifične. Rubovi zidova zlatne boje zapravo su zaista zlatni. Rađeni posebnom tehnikom, premazivani su listićima zlata potopljenim u boju, posebnim kistom od kamilje dlake. Starom izgledu Vijećnice doprinijele su i brojne stvari koje su iz nje spašene i sačuvane, pa je tako najveći broj predmeta pronađen u Zagrebu i Beču u muzejima.

Iako je sve u njoj novo, Vijećnica naprosto odiše periodom u kojem je i napravljena. Svečano otvorena 20. aprila 1896. godine, svakoga ko danas uđe u nju vraća se 119 godina unazad. Kamene ograde, klesani i iscrtani ornamenti, starinski izgled drvenih predmeta u Vijećnici, svakoga će ostaviti bez riječi.

Akos.ba