Da li Bošnjaci razumiju potrebu za SWOT analizom?

SWOT analiza je u današnjem poslovnom svijetu jedan od preduslova za uspješno strateško planiranje i poslovanje kompanija. Inače, SWOT analiza, koja je neminovnost u savremenim, uspješnim kompanijama, nastoji analizirati unutrašnje i vanjske faktore koji utiču na poslovanje i daje smjernice za strateško pozicioniranje i ostvarenje poslovnog cilja. Ova analiza uzima u obzir četiri kategorije faktora: S – strengths (snage), W- weaknesses (slabosti), O –opportunities (prilike), T – threats (prijetnje), koji utiču ili bi u perspektivi mogli utjecati na poslovanje kompanije i presudni su za njeno strateško pozicioniranje. U našoj državi, iako je mali broj onih koji rade SWOT analizu, očigledno, i oni koji je urade zanemaruju jedan jako bitan faktor koji značajno utiče na poslovni uspjeh i ostvarivanje strateških ciljeva. Uzimajući u obzir trenutno stanje, taj faktor bi se kod većine mogao svrstati u kategoriju T – prijetnje, iako on u osnovi spada u S – snage  i O – prilike.

Nažalost, većina menadžera i vlasnika kompanija nije ni svjesna ovog faktora, pa tako ga uopšte ne uzima u obzir prilikom pravljenja pomenute analize. Također, mnogi se i boje same pomisli da taj faktor uključe u pomenutu analizu, jer ga doživljavaju kao nepotrebni trošak i otežavajuću obavezu, namet, na njihovo poslovanje i svrstavaju ga, na osnovu samo njima znanih mjerila, u kategoriju T-prijetnje.

Garant stabilnosti

S druge strane, hvala Bogu, ipak postoji jedan broj menadžera i vlasnika kompanija Bošnjaka (prema procjenama njih maksimalno deset procenata) koji ipak uključuju i ovaj faktor kao nezaobilazan u svom poslovanju, što se svakako pozitivno reflektira na njihov poslovni uspjeh i što im otvara prostor za konstantni napredak i stabilnost njihovog poslovanja. Faktor bez kojeg nemože biti prave i uspješne SWOT analize, barem kada se radi o vlasnicima kompanija i menadžerima koji se smatraju i doživljavaju kao muslimani, je zekat. Brojni su argumenti koji idu u prilog toj konstataciji, a navešćemo samo neke. Prije svega taj faktor određuje sami identitet muslimana i jedan je od pet preduslova da bi se neko identificirao kao musliman i da bi samo njegovo poslovanje bilo u skladu sa propisima islama.

Zatim, u Kur’anu Časnom jasno se naglašava utjecaj zekata na stanje muslimana:

«Allah uništava kamatu, a unapređuje imetak osobe koja daje zekat i sadaku.» (2: 276)

«Reci: Zaista, moj Gospodar opskrbu obilnu daruje među svojim robovima kome hoće, ali im i uskraćuje; Što god vi utrošite, On će nadoknaditi, jer najbolji Opskrbnik On je.» (34:39)

Također, jedan od brojnih hadisa Muhammeda, a.s, koji govore o zekatu je: «Davanje zekata nikada neće umanjiti imetak.» (Taberani u Evsatu), ili hadis: «Osigurajte vaše imetke davanjem zekata.» Uzmemo li u obzir činjanicu da je jedan od glavnih faktora koji spada u kategoriju S-snage, stabilna aktiva kompanije, onda su gore navedeni ajeti i hadisi sasvim dovoljan razlog da se zekat, svrsta u tu kategoriju i tretira kao garant stabilnosti kapitala kompanije.

Zekat kao prijetnja?

Međutim, očigledno je da kod mnogih koji sebe smatraju muslimanima ovi ajeti i hadisi nisu dovoljan razlog da zekat svrstaju u pomenutu kategoriju kada rade stratešku analizu svoga poslovanja. U isto vrijeme važno je napomenuti da ukoliko se zekat ne tretira na odgovarajući način on onda prelazi u kategoriju T-prijetnje. U prilog ovome govore hadisi Muhammeda, a.s.: “Zekat se nikada nije pomiješao sa bilo kojim dijelom imetka, a da ga nije uništio i učinio da se raspadne» (Bejheki) Od Ebu Hurejre se prenosi da je Poslanik, a.s, rekao: «Kome Allah, dž.š, dadne imetak, pa ne daje zekat iz tog imetka, on će mu doći na Sudnjem danu u liku zmije otrovnice sa dvije crne tačke iznad očiju, koja će se omotati oko njega, stežući ga, a zatim će ga ščepati za vilice, govoreći mu: “Ja sam tvoj imetak, ja sam tvoje blago!” Potom je proučio riječi Uzvišenog Allaha: «Neka oni koji škrtare u onom što im Allah iz obilja Svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih; ne to je zlo za njih. Na Sudnjem danu bit će im o vratu obješeno ono čime su škrtarili, a Allah će nebesa i Zemlju naslijediti; Allah dobro zna ono što radite.» (Buharija).

Iz ovih hadisa i ajeta se jasno može zaključiti da ukoliko zanemarimo zekat, onda, ne samo da nećemo uspjeti realizirati svoje strateške ciljeve poslovanja čiji su rezultati vidljivi na dunjaluku, već nećemo uspjeti postići i još dugoročniji i značajniji cilj, cilj uspjeha i nagrade na ahiretu. Šta više, rezultati poslovanja, koji su najvećim dijelom vidljivi u obliku materijalnog bogatstva, ukoliko nisu očišćeni zekatom u odgovarajućem vremenu, postaju teret i uzrok patnje na ahiretu. Shodno tome, što je veće bogatstvo veći će biti i teret i kazna. Pored jasnih poruka i opomena koje možemo naći u Časnom Kur’anu i riječima Muhameda, a.s,  jako mali broj muslimana, zekatnih obaveznika, na odgovarajući način tretira ovu obavezu i gotovo da i nema  svijesti o uticaju zekata na život svakog muslimana kao pojedinca i cjelokupnog društva. Već duži niz godina smo svjedoci jako loše ekonomske situacije u našoj državi, ali u posljednje vrijeme i u zemljama koje su do juče bile prilično imune na veće probleme ekonomske prirode. Mnogo je faktora koji su uticali i utiču na pomenutu situaciju, a ono što je sasvim sigurno i što nijedan musliman ne bi trebao dovoditi u pitanje je i zanemarivanje obaveze zekata.

Perspekitve

Postavlja se pitanje kako i očekivati poboljšanje ukupne ekonomske situacije u našoj zemlji i oživljavanje privrede i jačeg ekonomskog razvoja, ukoliko u naše strateško planiranje nismo uključili sve potrebne faktore koji su neophodni da se dođe do tog cilja. Uzimajući u obzir gore navedene ajete i hadise, može se sa sigurnošću reći, da nećemo imati zdravo društvo, zdravu ekonomiju, stabilne kompanije, održiv privredni razvoj i strateško poslovanje, sve dok zekat, kod većeg dijela muslimana, zekatnih obaveznika, bude zanemareni faktor. Naša neodgovornost prema jednom od najznačajnijih determinirajućih faktora i obaveza vraća nam se kroz trenutnu dezorijentaciju, nedostatak sistema i sveopće nezadovoljstvo ukupnom društveno-ekonomskom situacijom. Čemu se možemo nadati i u budućnosti, ukoliko nastavimo zanemarivati pomenuti faktor, možemo vidjeti iz riječi Muhammeda, a.s,: «Nema naroda koji ne daje zekat, a da ga Allah neće kazniti raznim nesrećama, glađu i sušom.» (Taberani).

preporod.com