Zanimljivosti

Od eksperimenta do uspjeha: Mini plantaža banana kod Modriče

Blagoje Lukić u Skugriću, kod Modriče, uspješno uzgaja južno voće

 

Na prve plodove trebalo je čekati pune četiri godine. Ima desetak stabljika za rasad i njih će pokloniti prijateljima.

Područje Modriče spada u razvijeniji poljoprivredni kraj. Kad se to kaže misli se na proizvodnju pšenice, kukuruza, šljive, jabuke, kruške i raznog povrća.

Međutim, u pitomom trebavskom selu Skugriću, pojavila se i mini plantaža banana u dvorištu Blagoja Lukića, pišu Večernje novosti.

“Dobio sam od prijatelja iz Južnoafričke Republike jednu sadnicu banane prije pet godina. Da bih uspio da proizvedem banane na ovom području morao sam ubrzano da se obrazujem preko interneta. Danas u svom plasteniku imam sedam stabala banana maksimalne visine do šest metara i do kraja godine očekujem i prve plodove. Da prvo stablo banane rodi trebalo je čekati četiri godine, već iduće godine imaću rod sa tri stabla“, počinje priču Blagoje Lukić, iz Skugrića kod Modriče.

Kako kaže Blagoje, banane traže da se oko njih radi cijelu godinu. Preko zime se mora održavati temperatura koja ne smije pasti ispod plus jedan.

“U plasteniku imam peć i redovno ložim kako bih imao odgovarajuću temperaturu ali i vlažnost za razvoj stabala banana. Stablo banane izraste maksimalno šest metara i onda se širi u stranu. Zimi ih prekrijem specijalnim najlonom koji je u obliku kišobrana, a mnogi koji prolaze ovuda misle da ja imam neki satelit”, kaže pomalo u šali Blagoje.

Blagoje kaže da ispod stabala rastu nove stabljike za rasad.

Imam oko desetak stabljika za rasad i njih ću besplatno pokloniti svojim prijateljima koji žele da se bave ovim poslom. Moj cilj je da dokažem da i u našim klimatskim uslovim može da se uzgaja banana kao jedno od najljepših i najslađih vrsta voća – poručuje Lukić.

Osim banana, Blagoje je sa suprugom Ljeposavom počeo da proizvodi još desetak suptropskih vrsta voća i povrća, limun, mandarinu, ananas, avokado, nar, kivi, meksički karstavac i izuzetnu zdravu peruansku jagodu.

“Meksički krastavac je sitan rod, ali je izuzetno kvalitetan i uglavnom se sprema u teglama. Peruanaska jagoda je zdrava za čišćenje organizma i uzima se u malim količinama. Ostalo voće koje imam u plasteniku je poznato našoj javnosti kao i njihova svojstva. Ono što mi najbolje krene tome ću se posvetiti, a zasad mi se čini da su to banane”, završava priču Lukić.

akta.ba

Povezani članci

Back to top button