Čuda Allahovog stvaranja: Upoznajte najveći i najstariji živi organizam na planeti

Kada pomislite na najveći živi organizam na Zemlji, plavi kit je vjerovatno prvo što vam padne na pamet. Ipak, te ogromne životinje imaju 30 metara dužine i mogu da teže i do 180 tona, što znači da su vjerovatno veće i od najvećih dinosaura.

Međutim, ispostavilo se da svjetski rekord za najveći živi organizam na Zemlji ima nešto manje impresivan izgled, ali u pogledu veličine čini da plavi kit djeluje kao patuljak. U pitanju su gljive.

Tačnije, u pitanju je medna gljiva, čije su spore praktično nevidljive pod mikroskopom, a koja se ubija sve drveće koje raste u njenoj blizini, piše Nationalgeographic.

„Kada se nalazite na zemlji, nećete primjetiti gigantsku pečurku, već samo mrtvo drveće“ , kaže botaničarka Tina Derzbah.

Medna gljiva živi na planinama Blu u Oregonu. Ova ogromna gljiva zauzima oko 965 hektara zemlje, što je veliko koliko 1.665 fudbalskih terena.

Medna gljiva, ili medna pečurka, je zapravo zajedničko ime za nekoliko različitih vrsta gljiva roda Armillaria. Ove parazitske gljive kolonizuju i ubijaju brojne drvene biljke, zbog čega su dobile nadimak “noćna mora baštovana”, iako neke mogu biti nešto benignije od drugih.

Ova gljivica se manifestuje na površini u vidu pečuraka zlatne boje koje niču poslije kiše. Iako možda zvuči nevjerovatno – ove pečurke su jestive. Njihova boja, a ne ukus, je glavni razlog za naziv medne, mada neki tvrde da zaista ostavljaju sladak ukus nakon gutanja. Ove pečurke su plod mnogo većih organizama koji se prostiru duž većeg dijela podzemlja. Oni se uglavnom sastoje od pljosnatih struktura nalik pertlama koje se nazivaju rizomorfi, a služe za traženje novih izvora hrane i premošćavanje mreže cjevastih filamenata pod nazivom hife koje zajedno formiraju oblik vegetativne mase poznate kao micelijum.

Naučnici su prvi put počeli da cijene samu veličinu Armillaria nakon što su dva ogromna primjerka otkrivena 1992. godine. Prvi je bio 1.500 godina stara gljiva (A. gallica) koja je nađena nedaleko od Mičigena, a naredni (A. solidipes) je prekrivao prostor od 600 hektara na jugozapadu države Vašington. Ipak, oba primjerka su samo blijeda kopija A. solidipes pronađenog nekoliko godina kasnije.

Ova gljiva pronađena je sasvim slučajno. Naime, kako bi se razriješila misterija mrtvog drveća i kako bi se zaštitile šume, Ketrin Parks, je uz pomoć fotografija snimljenih sa visine uočila izumrlo drveće, potom je prikupila uzorke njegovog korjenja. Uzorci korjenja uzeti sa 112 umrlih i umirućih drveća, otkrili su da su sva sem četiri bila inficirana A. solidipes. Daljim pregledom otkriveno je da je 61 drvo bilo dom uzorcima sa istim genima, što znači da potiču od jednog određenog organizma. 

Zadivljujuće, otkriveno je da gljiva prekriva prostor od 9,6 kvadratnih kilometara i procjenjeno je da je stara oko 2.400 godina, iako može biti stara i 8.650. To je ujedno čini i najstarijim živim organizmom na Zemlji, navodi Nationalgeographic.

Naučnici pretpostavljaju da je suha klima u Oregonu idealna sredina za razvoj ovih organizama, koji se sporama šire nevjerovatnom brzinom zahvatajući nezamislive površine.

Otkriće je ubrzo pokrenulo staru debatu oko toga šta čini jedan organizam, koji je definisan kao grupa genetski identičnih ćelija koje mogu da komuniciraju i imaju zajedničku svrhu. Oregonovo čudovište A. solidipes se uklapa u sve to i trenutno je najveći poznati živi organizam na Zemlji.

Akos.ba