Crna Gora: U Podgorici obilježena godišnjica otmice u Štrpcima

Polaganjem vijenaca u parku Pobrežje u Podgorici, na spomeniku posvećenom svim civilnim žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine, obilježeno je 28 godina od otmice iz voza u Štrpcima, javlja Anadolu Agency (AA).

Porodice ubijenih apelovale su da se pronađu posmrtni ostaci njihovih najbližih, kako bi mogli da ih dostojanstveno sahrane, dok iz nevladinog sektora pozivaju državne institucije da se uključe, kako bi se ovaj zločin rasvijetlio do kraja.

Na današnji dan, 27. februara 1993. godine, iz voza broj 671 na pruzi Beograd–Bar, u stanici Štrpci u opštini Rudo (Bosna i Hercegovina), pripadnici vojne formacije „Osvetnici“, koja je djelovala u sastavu tadašnje Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, a pod komandom haškog osuđenika Milana Lukića, izveli su 20 putnika, većinom bošnjačke nacionalnosti, zatim ih odveli u selo Prelovo (opština Višegrad), gdje su ih mučili, a potom ubili.

Za zločin u Štrpcima 2002. godine pravosnažno je na 15 godina zatvora osuđen Nebojša Ranisavljević pred Višim sudom u Bijelom Polju.

Mirsad Rastoder, danas je u ime rodbine otetih apelovao od tri države koje snose odgovornost za zločin da se otvori jezero Perućac i da se ponovo pretraži, ne bi li našli posmrtne ostatke koji su završili u tom jezeru.

„Drugo što rodbina traži jeste da se intenzivira sudski postupak koji se vodi u Sarajevu i Beogradu, protiv 16 lica koja su optužena, odnosno uhapšena 2014. godine i do danas nema nikakvog epiloga. Jedan od optuženih Mića Jovičić priznao je krivicu i obavezao da će svjedočiti u suđenju. Za to je dobio pet godina zatvora. I dalje mislimo da se sudski postupci odugovlače i opstruiraju, raznim podnescima koji se fabrikuju u opštinskim strukturama iz kojih optuženi dolaze. Pitanje je da li se čeka da prođe vrijeme i da se što više dokaza zaboravi, odnosno nestane i dođe do presuda kakve smo već imali prilika da vidimo i u Crnoj Gori“, kazao je Rastoder.

Istakao je da sva društva na prostoru Balkana moraju da povede računa, jer bez suočavanja sa prošlošću nema ozdravljenja.

„I ovo što nam se skorije događa sa raznim porukama, fašistoidnim i sa veličanjem ratnih zločinaca, samo se šalje nova poruka da nam se dešava zlo. Porodice otetih su godinama ostavljene same, prepuštene. Poslije 28 godina teško je vjerovati bilo kome i bilo čemu, ali mi i danas apelujemo na institucije države Crne Gore, ali i institucije međunarodne zajednice, da na izvjestan način više povedu računa o onome što nam se dešavalo, kako bismo iz toga izvukli pouke i gradili normalniju budućnost“, rekao je Rastoder.

Na pitanje novinara kako komentariše činjenicu da danas nije bilo zvaničnika države Crne Gore, da odaju počast žrtvama ovog zločina, kazao je da ih nijesu ni očekivali.

„Oni su se zabavili nekim drugim poslovima i biće interesantno kako će oni reagovati na sve ovo, ne samo danas, već u ovoj godini ili tokom narednih. Ministarstvo pravde i ljudskih i manjinskih prava ima obavezu da vidi i ovo što se dešavalo i u kom su stanju porodice i da na izvjestan način da pokuša sa svojim partnerima ili prijateljima iz susjednih država da potraži rješenje koje će biti u interesu istine i pravde“, istakao je Rastoder.

Šefika Kajević, sestra otetog Nijazima Kajevića, kazala je da ima samo jednu želju.

„Jedna kost da se nađe, da je sahranimo po običaju, da možemo da proučimo fatihu. To bi bilo dovoljno. Samo tražim da pomognu da se kosti nađu. Dosta je više, prošlo je 28 godina“, kazala je Kajević.

Milan Radović iz Građanske alijanse, poručio je da se može zaključiti da Crna Gora nije ništa uradila za ove ljude.

„Nemamo pravdu za žrtve, nemamo osudu zločinaca, nemamo podršku za porodice. Poruka koja stoji na spomeniku da se ne ponovi je na tankom i krhkom temelju, jer se pokušava i ovaj, ali i svi zločini koji su se desili na prostoru Crne Gore, pokušava se zaboraviti i oprostiti. Smutnost današnjeg vremena može se jedino razumjeti i najjasnije se vidi slika onog vremena kada se zločin dogodio. Nažalost, vidimo da je svake godine manji broj ljudi koji dolazi kada se organizuju slične komemoracije“, kazao je Radović.

Poručio je i da bi došlo do pomirenja u Crnoj Gori i regionu, neophodno je da prije svega ovakve procese vode državne institucije i državni organi, a ne nevladine organizacije.

„Ključno je da se svi zločini u Crnoj Gori konačno počnu istraživati, da se svi odgovorni za te zločine privedu pravdi, ali danas nakon gotovo tri decenije neophodno je da imamo postupke protiv političara, tužilaca i sudija koji su svo ovo vrijeme koje su pokušavali da opstruiraju pravdu, postupke i da ne dođe efikasnog suočavanja sa prošlošću“, zaključio je Radović.

Vijenac sa cvijećem danas je položila i delegacija Bošnjačke stranke.

„Tu smo da još jednom obilježimo momenat, zlo vrijeme u kome su naša braća i sestre i sugrađani izgubili živote od dželatske ruke. Zbog čega, bili su krivi što se tako zovu, ili što im je tako bilo ime i prezime. To ne smijemo zaboraviti, a obaveza nam je da se podsjetimo na njih kao žrtve“, kazao je Adem Fetić, ispred Bošnjačke stranke.

Cvijeće su položile i delegacije Bošnjačkog vijeća i Muslimanskog savjeta u Crnoj Gori.