Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Istaknuti Bošnjaci > Čovjek i grad: Mustafa Mujaga Komadina i Mostar

Čovjek i grad: Mustafa Mujaga Komadina i Mostar

Historija je nebrojeno puta posvjedočila da samo nesebičnim djelom i dobročinstvom čovjek sebi može osigurati trajno prisustvo u kolektivnom sjećanju svog naroda

Istina, to nije uvijek bilo pravilo jer su neka od poglavlja te historije ispisana gotovo bez ikakvog spomena onih koji su svojim djelovanjem učinili najviše dobra za svoje zavičaje i ljude s kojima su živjeli. Jedan od onih koji nije štedio svoje ljubavi prema rodnom gradu bio je i Mostarac Mujaga Komadina, čovjek čije je ime neraskidivim nitima utkano u prošlost grada na Neretvi.

Piše: Alen Zečević

Mustafa, kako mu je bilo pravo ime, rođen je 1839. godine u mostarskoj mahali Carina, u Husein-hodžinoj mahali, u kojoj su se do dolaska Austro-Ugarske monarhije nalazili konaci Komadina. Tu je učio prve korake, završio mektepsko obrazovanje i medresu. Njegov otac se zvao Omer-aga, po struci sarač, koji je usavršio izradu samara i drugih proizvoda od kože, koje je godinama izrađivao za potrebe osmanske vojske. Osim Mustafe, odnosno Mujage, imao je Omer-aga još trojicu sinova: Saliha, Ahmeda i Husagu, te kćer Muntu koju spominju neki izvori. U okrilju porodice koja je njegovala uspomene na starinu iz konjičkog kraja, odgajan je dječak kojeg će sudbina učiniti jednim od najznamenitijih ljudi u historiji Mostara.

Humanost prije svega

U trenutku dolaska austrougarskih okupacionih trupa u Bosnu i Hercegovinu, Mujaga je obavljao obiteljski posao surudžije, brinući se pritom za sigurnost poštanskih pošiljki koje su nosili tatari na putu između Mostara i Konjica. Događaji koji su uslijedili probudili su kod njega želju da se i sam pridruži narodnom otporu stanovnika Mostara. Međutim, vijesti koje su pristizale u njegovu domovinu govorile su da je njena sudbina riješena odlukama Berlinskog kongresa i da bi, prema tome, svaki politički istup u takvim okolnostima bio na vlastitu štetu.

Mujagine procjene pokazale su se tačnima. U Konjicu, u kojem se zatekao u danima okupacije, austrijski oficiri su mu ponudili posao vojnog liferanta, koji Mujaga nije odbio. Sedam godina nakon okupacije osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo, a među imenima mnogih viđenijih Mostaraca našlo se i ime Mujage Komadine, koji je tom prilikom darovao 50 forinti na ime glavnice udruženja. No, tu nije prestao njegov društveni angažman. Već te godine novčano pomaže aktivnosti vezane za izgradnju Časničko-činovničkog kasina smještenog na Mejdanu. S prethodno dobijenom saglasnošću Vakufske uprave, Mujaga je svojim sredstvima finansirao obnavljanje vidno oštećene munare Ćejvan-ćehajine džamije.

Svojom humanošću je plijenio pažnju i stjecao simpatije svojih komšija. To je posebno do izražaja došlo u zimu 1887. godine kad je Mostar zahvatilo veliko snježno nevrijeme. Mujaga je odmah priskočio u pomoć ljudima podijelivši im 40 vreća brašna i 500 punih tovara drva. Mujaga Komadina nosi zasluge i za osnivanje prve kiraethane (čitaonice) “Muhamedanskog čitalačkog i dobrotvornog društva”, čijim je predsjednikom postao izborom na osnivačkog skupštini u januaru 1898. godine. Još politički neaktivan, on je bio sudionikom svih značajnijih društvenih organiziranja.

Opširnije na portalu Novovrijeme.ba:

 

 Čovjek i grad, Mustafa Mujaga Komadina

 

Čovjek i grad, Mustafa Mujaga Komadina

Čovjek i grad, Mustafa Mujaga Komadina

Čovjek i grad, Mustafa Mujaga Komadina

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top