Čije interese brane političari iz RS-a: Zbog politike domaće firme gube tržište Kosova

Dokaz tome je i činjenice da je u odnosu na 2012. godinu, izvoz bh. firmi na Kosovu umanjen za 31 milion KM i u 2015. je iznosio 150 miliona KM.

Dok se BiH i Kosovo svađaju, Srbija profitira, rekao je u intervjuu za Faktor krajem prošle godine Arian Zeka, direktor Američke komore na Kosovu. On je tada boravio u Sarajevu pokušavajući s ostalim organizacijama, privrednicima i civilnim sektorom uvjeriti bh. vlasti, a posebno srpske predstavnike, u neminovnost razvoja trgovinskih odnosa BiH i Kosova. Pri tome je cilj bio da se dopusti makar bezvizno putovanje i priznavanje dokumenata, a samo priznavanje države Kosovo naša je zemlja ostavila po strani.

I dok Srbija, da bi pomogla svojim firmama da povećaju obim izvoza na Kosovu, priznaje dokumente najmlađe evropske države, srpski predstavnici u bh. vlasti odbijaju čak i tu mogućnost. Pokazao je to po ko zna koji put i Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda.

MN: Stav iz RS-a

– Dok god sam ja član predsjedništva, za mene su Kosovo i Metohija dio Srbije. Neko preko dokumenata želi priznanje, mi to nećemo uraditi – kazao je Ivanić na pres-konferenciji održanoj nakon posjete predsjednika Albanije Bujara Nishanija Sarajevu.

Njegova izjava je so na ranu privrednicima iz oba bh. entiteta, koji polahko ali sigurno gube bitku na tržištu Kosova i svoj dio kolača prepuštaju firmama iz Srbije i Hrvatske. Dokaz tome je i činjenica da je u odnosu na 2012. godinu, izvoz bh. firmi na Kosovu umanjen za 31 milion KM i u 2015. je iznosio 150 miliona KM.

Mušan Mutevelić, komercijalni direktor firme Akova Group mesna industrija Ovako, za Faktor kaže da je Kosovo jedna od rijetkih država u kojoj bilježimo suficit te da je suicidalno otežavati poslovanje. Objašnjava i paradoksalnosti s kojima se suočava prilikom izvoza proizvoda u Kosovo.

– Nemoguće je da neki direktor firme s Kosova dođe u BiH, što nam otežava poslovne susrete. Kada smo mi htjeli ići na Kosovo, vadili smo vizu preko kosovske ambasade u Istanbulu. Ako bi kojim slučajem Kosovar želio doći u BiH, onda bi prošao rigorozne procedure i njegovu vizu bi morao da potpiše sam ministar vanjskih poslova BiH. Stoga određene poslovne susrete organiziramo u Podgorici, da svima bude lakše – ističe Mutevelić.

Pored toga, objašnjava da šleperi s njihovim proizvodima ne mogu preko Srbije ući u Kosovo jer im Srbija naplaćuje PDV. Da bi izbjegli to, svoje kamione usmjeravaju preko Crne Gore do Kosova.

– Zbog ovoga naši kamioni putuju dodatnih 500 kilometara i preko Trebinja i Pljevlja idu na Kosovo. Ljeti to i nije problem, ali je zimi skoro nemoguće preći neke planinske vrhove zbog snijega i vjetrova – kazao je Mutevelić te dodaje da na Kosovu nema carine za robu iz BiH te da u izvozu na Kosovo podjednako učestvuju firme iz FBiH i RS-a.

Dok u BiH politika vodi glavnu riječ kada je riječ o nepriznavanju kosovskih dokumenata, trgovinska razmjena Srbije i Kosova je vrijedna oko 400 miliona eura. Napori Privredne komore FBiH, a u čemu se prošle godine istakao predsjednik Mirsad Jašarspahić, nisu urodili plodom. U posljednje vrijeme nisu zabilježene nove aktivnosti na ovom polju, i stoga apel firmi iz oba bh. entiteta da se olakša trgovina s Kosovom ostaje neispunjen.

Po ko zna koji put, politika je stala na put ekonomskom razvoju.

Trgovinska razmjena BiH s Kosovom (KM)

Godina            Izvoz                 Uvoz

2011              168.589.396       2.857.604

2012              181.298.987            0

2013              160.728.619       8.162.013

2014              124.156.642       7.913.208

2015              150.913.265      14.681.252

(A. Perčo/Faktor.ba)