Brige pogubno djeluju na naše zdravlje
Poneki psiholozi, poput japanca Kokichija Kimure, predviđaju prilično crni scenarij glede opsjednutosti savremenog čovjeka brigama. U jednoj je emisiji Nacionalne televizije (NHK) još 1974. Kimura upozoravao: „Doći će vrijeme kad će psihu suvremenog čovjeka neprekidno razarati brige; od strepnje za radno mjesto, do straha od smrti i prirodnih kataklizmi. U najcrnjem scenariju stanje kronične anksioznosti postat će naše svakodnevno psihičko stanje“.
Na udaru je i naše srce
Zanimljivo je da je još prije mnogo godina konstatovano: „Brige slabe srce“. Sve do prije nekoliko godina ova se konstatacija činila tek kao jedna lijepo i pomalo poetski sročena misao, ali bez stvarne osnove i naučneutemeljenosti.
No, savremena istraživanja o djelovanju psihe na tijelo dala su zanimljive rezultate upravo na planu utjecaja briga na srce. Ukratko rečeno, stanja napetosti, briga, anksioznosti i tjeskobe izazivaju stezanje krvnih žila koje dovode krv u srčani mišić, pa samim time i postupno slabljenje njegova rada. S godinama, produženo stanje navedenih negativnih emocija, može rezultirati i ozbiljnim oštećenjima srca.
Psiholozi vrlo često upozoravaju i na tijesnu povezanost briga i psihe, posebno kad se brige odnose na zdravlje našega vlastitoga tijela. Svaka bolest, a posebno ako je ozbiljnija, ne samo da ugrožava naše tijelo, nego s vremenom stvara i hronično stanje brige, koje još pogoršava cijelu situaciju i usporava ozdravljenje.
Kad psiha razara tijelo
Već odavno je jasno da se u antropologiji ne može govoriti o odvojenim kategorijama „tijela“ i „psihe“ i da je međusobna povezanost tjelesnog i duhovnog katkada nevjerojatna. Kao što, vidjeli smo na primjeru veze bolesti i briga, tjelesno stanje uzrokuje katkada fatalni „psihički odgovor“,naša psihička stanja djeluju na naše tijelo.
Prekovremeni rad
O pogubnom djelovanju velikih trauma (stresova i sl.) već je mnogo toga napisano, no manje se govori o tome kako i situacije koje nisu toliko intenzivno zasićene emocijama također vrlo negativno utječu na naše fizičko zdravlje i stanje organizma. Tako i kronična opsjednutost brigama, pa čak i ako traje kraće vrijeme, može poremetiti krvni tlak, rad srca, probavu… pa čak i stanje zglobova, ten i sl.
Četiri ključna savjeta kako se nositi s brigama :
Ne dozvolite da se često predajete tužnom i bespomoćnom raspoloženju, jer to znači isto što i otvoriti vrata razornoj oluji loših događaja, puniti svoj duh štetnim, razarajućim strujama koje će prije ili kasnije dovesti do pogubnih posljedica.
Ovismo o tome što mislimo, stvaramo u našoj psihi zlato ili otrov. Što je zlokobnije razmišljanje, to su moguće gore posljedice u stvarnom životu.
Morate se pomiriti s činjenicom da čak i u najsretnijim životnim okolnostima ne možete računati da vam se loše stvari neće dogoditi ako baš ništa ne činite da ih spriječite. Zato, razmišljajte unaprijed, pokušajte izbjeći teške situacije prije nego se dogode.
Svaka misao u vašem životu mora biti takva da vam pruža podršku i ohrabruju vas. Ne stvarajte i ne potičite sami u sebi sumnje, brige i strahove, jer će takav pristup s vremenom potpuno razoriti vaš duh.
