Ženski prauzori u Kur’anu: Likovi žena u Kur’anu

Metodološki izazov je bio u tome što sam htjela više da se fokusiram na riječi Kur’ana i njihova značenja nego toliko na tefsir i mišljenje učenjaka jer sam smatrala da će me ukoliko se zaokupim i uvrstim u rad i mišljenja mufesira  odvesti preduboko u detalje što mi nije bio cilj, pa sam se zadržala samo na kur’anskom tekstu u traganju za likovima žena.

Tefsir je naravno uvršten u mome radu ali ne raspravljam o mišljenjima mufesira već sam se njime poslužila kao mehanizmom u tumačenju Kur’ana.

Nekoliko ajeta u Kur’anu ima veliki broj tumačenjenja, mišljenja mufesira o tome ajetu gotovo više takvih mišljenja nego o samim kur’anskim riječima tako da sam u mome radu htjela upravo to ograničenje na sami Kur’an.

Tematski pristup pojmu žene u Kur’anu

Htjela sam naglasiti metafizički koncept  onoga šta  ženski  rod ustvari predstavlja, gotovo uvijek je uz muški rod spomenut u značenju ezvadž /par, druga polovina, supružnik. A ovo je ujedno polazna tačka nas kao ljudskih bića po ćemu se razlikujemo od ostalih Allahovih stvorenja a i zajedničko obilježje nas ”Hajvanun natik” Životinja koja govori”  jer dijelimo značenje sa drugim vrstama stvorenja u značenju para. Većinu razlika između muškog i ženskog roda u značenju para u fikhu nalazimo u pogledu bioloških razlika a teme su uglavnom vezane za ženu;  porod, dojenje, porodičnu strukturu koje je vezano za način na koji se naša i neke vrste bića razmnožavaju.

Personifikacija žene

Zatim prelazimo na temu utjelovljenja lika žene i tu dolazimo do koncepta seksualnosti, veliki dio kur’anskog teksta govori o ženskoj seksualnosti na neki način. Govorim o uopćenom i širokom značenju seksualnosti(ne modernom, u smislu karakterne osobine)  s naglaskom na rod u smislu iskustava u trudnoći, iskustava na porodu, iskustava u intimnim trenutcima sa supružnikom prije toga.

Zanimljivo je to što u kur’anskom kazivanju nalazimo vrlo malo opisa fizičkog izgleda žena ili tjelesnih karakteristika, nalazimo izraze  u opisu potkoljenice, gležnja kraljice Sabe, užetu oko vrata Ebu Lehebove žene, ruke žena koje su se porezale, oči hurija u Džennetu

Kur’an se ne fokusira na vanjski opis ili karakteristike, a puno je opisa na temu  ženskih unutrašnjih  stanja; kao npr. Allah navodi stanje srca majke Musa a.s., fuad i kalb majke Musaove, Allah opisuje stanje u kojem Merjem biva na porodu Isa a.s., i njene riječi su zabilježene da sam Bogdom umrla i u zaborav pala prije ovoga. Ovdje je jasno opisana težina tereta Allahove riječi na porodu na neki način moe korespondirati agoniji i mukama kroz koje su prolazili poslanici koji su dostavljali Riječ na ovaj svijet i sučavali se sa svim teškoćama. I Merjema je kad je” dostavila” Allahovu riječ ljudima trpila je teeškoću, ali ono što je zanimljivo ovdje kod Merjeme jeste činjenica da kad je njen narod nju grdio šta si to uradila, tvoja majka nije bila nevaljalica i…ona je tada ustvari bila zaklela se na šutnju, slično Zekerijehu, a.s. koji je bio u obavezi na šutnju kad mu je Allah objavio da će mu žena roditi sina. Merjema rađa Kelimetu-l-llaha Isaa,  zanimljivo on će ustvari biti taj koji će u koljevci progovoriti, ovdje je naglašena jedna metafizička činjenica zašto su muškarci birani kao poslanici i koja je ustvari uloga žena u prenošenju Objave. Za mene prepričavanje islamske historije nije samo po linijskoj vezi poslanika kroz vrijeme, nego je i u činjenici da se uloga žena na specifičan način u prenošenju  ne smije zanemariti, a ona je u ”donošenju” te riječi na specifičan način. Trudnoća i rađanje su vrlo naglašene metafore u Kur’anu i ne uzimam to samo u značenju da je uloga žena rađanje, već da im je uloga u metaforičkom i metafizičkom smislu ”donošenja” nečega  i ”davanju” života nečemu, to je jedan vid Allahovog specifičnog davanja kapaciteta  ženama.

Srodstvo i žene

Više je odnosa koji su u Kur’anu spomenuti kao;  odnos majke i kćeri, odnos oca i kćeri, sestara, braće i sestara i pokuala sam iscrtati različite primjere koje nazazimo u Kur’anu.

Npr. ne nalazimo iskvarenu majku u interakciji sa njenom djecom u nijednoj od kur’anskih priča. Na drugoj strani nalazimo Ibrahima, a.s., i njegova oca koji kaže kamenovat ću te, to je možda najgore što jedan roditelj može reći svome djetetu. Nalazimo ženu u ulozi supruge, Luta. A.s., i Nuha, a.s.,  koje također imaju djecu ali ne vidimo u interakciji s njihovom djecom , nego su njihovi muževi ti koji imaju interakciju sa djecom. Iako nam je poznato rašireno mišljenje da su majke one koje nude više pažnje i obzira prema djetetu kroz Kur’an  nalazimo primjere odnosa otac sin otac kćer više nego taj odnos sa majkama, a može se reći da ustvari oboje imaju tu ulogu davanja u vidu (na)vođenja i dijaloga. Nije  bit da naglasimo ulogu žene kao one koja ima ulogu hraniteljice(jer nekada i samo dojenje nije od biološke majke), već je poenta u tome da u Kur’anu ne nalazimo majke kao hraniteljice, isključivo.

Govor žena

U Kur’anu nalazimo 34 ajeta u kojima isključivo govore žene, u nekim od tih ajeta žene vode razgovore sa muškarcima, Adem, a.s., govori samo sa svojom ženom Havom, a Allah kad  govori obrača se i Ademu i Havi, ili obrača se samo Ademu, samo njemu daje Riječi  u suri el-Bekare, a onda oboje izgovaraju riječi tevbe. Kod ovog slučaja zapitam se kakav je ovo prijenos riječi jer nigdje se ne nalazi ajet npr. onda je Adem podučio Havu tim riječima. Jer se podrazumijeva da je Hava čula te riječi i zajedno su izgovorili riječi tevbe/pokajanja.

Ovo me dovodi do ideje, upozravam kontoverzna je da je uputa muškom rodu direktna a ženskom rodu je više intuitivna. Npr. kad je srce majke Musa, a.s., ”primilo” objavu, Allah sž.ć., direktno spušta objavu na njeno srce, u Kur’anu se ne nalazi ajet koji kaže :”Doji ga!”

Allah, dž.š., kaže :”Mi smo objavili na srce Musaove majke, tako da me sve ovo navodi na zaključak, iako vidimo da kraljica od Sabe ima najviše govora i žena namjesnika Egipta, pa zatim Merjem, i da žene govore često i direktno Bogu, ali u obrnutom slučaju da se Bog obrača ženama to je vrlo rijeđe u Kur’anu. Ne moramo to tako shvatiti, možemo reći da je kvalitativnija razlika u obračanju Allaha muškarcima/poslanicima i odabranim ženama.

Žene u Svetoj historiji

Pokušajte se sjetiti svih ženskih likova u historiji Kur’ana, zanimljivo bi bilo da li biste se sjetili roditelja Sulejmana a.s.,  ili roditelja Jusufa a.s., ili Ehlu Salih porodice Saliha a.s, ili Musaove porodice a ipak vidimo da Musa a.s. kad prima Objavu od Allaha ide da potraži nešto za opskrbu svoje porodice, nalazimo da, kad pomnije portažimo, žene su tu prisutne, stalno su u prisutstvu Poslanika negdje čak i više žena se spominju, iako mi to ne zamječujemo čitajući Kur’an.

Osvrt na istraživanje dr. Celine Ibrahim na temu:”Likovi žena u Kur’anu”

Dr. Celene Ibrahim je priznata profesorica, autorica i naučnica, vrlo zapažen je njen rad na polju naučnog istraživanja i pisanju kulturoloških i religijskih tekstova. U 2020. treba da bude izdata njena knjiga pod naslovom ”Žene i pitanje roda u Kur’anu” u izdanju izdavačke kuće Oxford univerziteta. Dr. Ibrahim je bila angažirana na više unverziteta u SAD-a, a trenutno radi u Gorton školi na Odsjeku za religijske studije i filozofiju.

Njeno istraživanje od velike je važnosti ne samo za ovo naše doba nego i zbog činjenice da je to novo viđenje kur’anskog teksta iz pozicije žene.

Likovi žena u Kur’anu

Svakome od nas Allah je dao različit nivo znatiželje u traganju za značenjima Kur’ana kroz medij naših vlastitih propitivanja i možemo dati različit doprinos ili odgovor na neka pitanja na koja prije nisu bili dati odgovori. U toku svojih namaza dovila sam Allahu da mi podari znanje o značenju i ne znam da li je prije mene ponudio ovakve odgovore, ali svaki put kad bi našla u Kur’anu nešto što nigdje prije nisam pročitala za mene je to predstavljalo nešto popout pronalaska dragulja ili potvrdu u mom naporu za traganjem značenja.

Prevela: Zlata Hasić-Karaga

Akos.ba