Bosansko-makedonske veze: Podrška osnivanju lektorata za makedonski jezik na UNSA

Na tribini se govorilo o izazovima južne slavistike te bosansko-makedonskim kulturalnim i jezičkim vezama.

O vezama između BiH i Makedonije u srednjem vijeku govorila je Elma Ramić-Kunić, stručni saradnik Instituta za jezik, koja je kazala da je staroslavenski jezik, kao prvi pisani jezik svih Slavena, odigrao značajnu ulogu za sve slavenske jezike.

“Staroslavenski jezik je baza svih slavenskih jezika i njihova zajednička poveznica. To je dovoljan razlog da se govori o vezama između bosanske redakcije staroslavenskog jezika i makedonske i svih ostalih redakcija koje su međusobno povezane”, kazala je Ramić-Kunić.

Kada je riječ o vezama između BiH i Makedonije u srednjem vijeku Ramić-Kunić je istakla da rukopisi koji su nastali u okviru Crkve bosanske imaju zajedničko ishodište u rukopisima Ohridske književne škole, najstarije obrazovne institucije na području Makedonije.

“Istaživanja su pokazala da su bosanski tekstovi najbliži tekstovima makedonske redakcije, odnosno Ohridske književne škole po svojoj arhaičnosti, posebno leksičnog nivoa”, rekla je Ramić-Kunić.

Elena Jovanova-Grujovska, direktorica Instituta za makedonski jezik “Krste Misirkov”, kazala je da je ovo prva posjeta skopskog instituta Sarajevu poslije tri decenije.

“Danas je predstavljanje našeg Instituta. Ja ću govoriti o djelatnosti Instituta za makedonski jezik. Moje koleginice će predstaviti postdiplomske studije kod nas i izdanja Instituta za makedonski jezik. Dolazimo kao velika delegacije od devet profesora i željeli smo da naš prvi susret bude obogaćen našim prisustvom. Znamo da za jezik nema puno novca, ali postoji veliko srce i želja za dobrom saradnjom. Zato smo dogovorili uskoro održavanje prve makedonsko-bosanske, bosansko-makedonske naučne konferencije”, kazala je Jovanova-Grujovska.

Alen Kalajdžija, direktor Instituta za jezik Univerzitet u Sarajevu, rekao je da ta institucija već 40 godina sarađuje s kolegama iz Skoplja, ali da su veze jedno vrijeme bile prekinute.

“Od prošle godine počeli smo vrlo aktivno sarađivati, pa smo u novembru u saradnji sa Institutom za makedonski jezik organizovali Dan bosanskog jezika u Makedoniji 15. novembra. Danas smo imali priliku upoznati se s nastavnicima koji predaju bosanski jezik u Makedoniji, a prije nekoliko dana smo dobili informaciju da je bosanski jezik zvanično ušao u obrazovni sistem u Makedoniji i da će se na tom jeziku izvoditi nastava ne samo na predmetu nego i ostalim predmetima koji će se slušati na bosanskom jeziku”, kazao je Kalajdžija.

Dodao je da je rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj danas tokom razgovora dao punu podršku osnivanju lektorata za makedonski jezik na Univerzitetu u Sarajevu, dok je Institut za jezik predložio otvaranja lektorata za bosanski jezik u Makedoniji.

Vršilac dužnosti ambasadora Republike Makedonije u BiH Aleksandar Krstevski izjavio da dvije zemlje na polju prijateljstva, uvažavanja i uzajamnog poštovanja imaju puno prostora da saradnju podignu na još veći nivo.

“Izuzetno me je obradovalo da će se konačno u BiH otvoriti Lektorat za makedonski jezik. To će biti osnova za poznanstva novih intelektualnih, naučnih razmišljanja i istraživanja. Vjerujemo da ćemo ako se krećemo prema toj ideji i cilju to i ostvariti”, rekao je Krstevski.

U okviru manifestacije Dani Instituta za jezik, koji je 4. marta obilježio 46. godišnjicu od osnivanja, u srijedu će se održati javna tribina “Crnogorski jezik i savremena montenegristika”.

Insitut je u okviru manifestacije promovisao svoja izdanja u nekoliko bh. gradova te održao tribinu na temu “Bosanski jezik i bosanskohercegovački društveno-politički kontekst”, kao i predavanja za učenike osnovnih i srednjih škola.

Gostovanje Instituta za makedonski jezik “Krste Misirkov” iz Skoplja i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost iz Cetinja je rezultat prošlogodišnjih posjeta predstavnika Instituta za jezik Crnoj Gori i Makedoniji i ima za cilj uspostavljanje čvršće saradnje, formaliziranje te saradnje i dogovor o eventualnim zajedničkim projektima u budućnosti.

Akos.ba