Svjetski dan prava potrošača (World Consumer Rights Day) je prvi put obilježen 15. marta 1983. godine, svoje utemeljenje ima u “Deklaraciji o osnovnim pravima potrošača” koju je donio američki predsjednik John F. Kennedy 1962. godine.
U predpandemijskom periodu kada je dominirala globalizacija prava potrošača su se iz godine u godinu unapređivala kroz zajednički interes proizvođača ili pružatelja usluga i kupaca, odnosno krajnjih korisnika. Nažalost sa pandemijom dolazi do mnogobrojnih restrikcija u pravima i mogućnostima potrošača što utiče i na njihovu svakodnevnicu.
Negativne strane pandmije su uzrokovale povećanje jaza između institucija i građana kao i veći uticaj i prisustvo teorija zavjera. Sa druge strane pozitivan učinak stanja u kojem ljudska civilizacija živi već treću godinu jest povećanje svijesti o potrebi edukacije o proizvodima, pravima potrošača, obavezama i nadležnosti institucija.
Potrošači su mnogo naučili kroz pandemiju
Građani su od europskih potrošačkih centara (ECC-Net) tražili savjete o svojim pravima i pomoć u rješavanju pritužbe.
U europskim potrošačkim centrima je od početka pandemije zabilježen velik porast broja pritužbi, a upita je bilo 50 % više. Savjetnici u centrima upozoravaju potrošače na krivotvorene farmaceutske proizvode, neučinkovite zaštitne maske i sredstva za dezinfekciju te druge prevare povezane sa COVID-19.
Sektor turizma je jedna od najvećih žrtava pandemije što su na negativan način iskusili brojni potrošači zbog otkazivanja aranžmana ili skraćivanja putovanja. Drugi važan segment zaštite prava potrošača je sigurnija online kupovina i korištenje internet i društvenih mreža.
Putovanja nisu jedino područje prava potrošača u kojemu je EU aktivan. U okviru nove strategije za potrošače predviđene su i druge mjere za vrijeme nakon koronavirusa. Potrošači koji svoju kupovinu preferiraju realizovati preko interneta bit će dodatno zaštićeni kroz uklanjanje stranica i korisničkih računa na društvenim mrežama kojima je cilj prevara ili skriveno oglašavanje. EU će usto poticati zelenu tranziciju kako bi se manje nepotrebno kupovali novi proizvodi, navode iz Evropske komisije.
U strategiji se utvrđuje dugoročna vizija do 2025. kako bi se europski potrošači zaštitili i kako bi im se omogućilo da preuzmu aktivnu ulogu u zelenoj i digitalnoj tranziciji.
Posljedice na psihičko zdravlje
Dugotrajni negativni efekti pandemije u kombinaciji sa globalnim poskupljenjem skoro svih proizvoda, energenata i usluga sa sukobom na istoku Evrope koji ima i nuklearni potencijal dovodi potrošače u vrlo nezgodno psihičko stanje koje se reflektuje kroz povećanje straha, panike, nekontrolisane i neplanirane kupovine.
Sa druge strane međusobni odnosi u porodici, na poslu, odnosno općenito u zajednici su jako opterećeni. Pojedini proizvođači i pružatelji usluga vide upravo u navedenom stanju svoju priliku za zaradu ili plasman određene marketinške poruke. Takvi poduhvati sa sobom donose i rizik, a posljedice najviše osjete potrošači kao krajnji korisnici proizvoda ili usluga.
Takav jedan primjer je reklama svjetske kompanije Orbit koja prikazuje uticaj dugotrajne izolacije na međuljudske odnose.
“Svi smo svjedoci činjenice da je pandemija korona virusa u prethodne dvije godine uzdrmala cio svijet. Ljudi su bili odvojeni od svojih porodica i njima najbližih ljudi, bez mogućnosti da ih vide, zagrle i poljube.. Shodno tome, željeli smo da se u okviru reklame osvrnemo na sve one važne stvari koje smo prije pandemije shvatili „zdravo za gotovo“, i da predstavimo trenutak kada će druženje, izlasci i zagrljaji ponovo biti mogući. Reklama, kao i cjelokupna Orbit kampanja predstavljaju preuveličani prikaz raspoloženja nakon izolacije. Naša namjera je bila da uhvatimo energiju i uzbuđenje koje ljudi osjećaju kada je u pitanju povratak „normalnom“ životu. Ona predstavlja želju da druženje nakon izolacije svim ljudima uz Orbit bude osvježavajuće, ali uvijek u skladu sa trenutnim mjerama koje su na snazi”, kažu iz regionalnog ureda Orbita na naš upit o namjeri reklame koja po stavovima pojedinih potrošača sa kojima sam razgovarao bi trebala imati oznaku RP (roditeljska pažnja).
“Po mom mišljenju reklama je odvratna. U najmanju ruku, reklama bi trebala biti ograničena u kojem periodu dana će se prikazivati na TV, jer je potrebna RP”, kaže jedna majka i nastavnica iz Sarajeva.
Drugi sagovornici ističu suštinski problem, a to je izostanak svijesti o pravima potrošača i navike da se pritužba uputi na adekvatnu adresu što posebno dolazi do izražaja u vremenu nekontrolisanih poskupljenja i prisustva robe upitne kvalitete na tržištu.
Iz Orbita ističu da do sada na ovu reklamu nisu imali negativnih reakcija – ni individualnih potrošača, ni udruženja; naprotiv, reklama je prihvaćena vrlo pozitivno, kako je i zamišljena.
Kroz ovaj primjer očito se može zaključiti da je u okolnostima pandemije došlo do poremećaja vrijednosti i da će povratak na “staro” biti za mnoge traumatičan i turbulentan.
“Pozitivni komentari naših potrošača govore o tome da su našu namjeru shvatili na pravi način – mnogi su istakli da je ovo reklama koja ih je nasmijala, rasplakala i, u moru negativnih misli koje izaziva trenutna situacija, razveselila”, dodaju iz Orbita.
Finansijska pismenost – najosjetljivija boljka potrošača
Okolnosti pandemije i globalnog poskupljenja su dodatno na vidjelo iznijele slabost potrošača na području finansijeske pismenosti, odnosno upravljanja novcem i drugim resursima.
“Zaštita potrošača uključuje edukaciju potrošača o njihovim pravima i obvezama. No, u Hrvatskoj građani nemaju puno opcija za edukaciju o upravljanju osobnim financijama. Za to svakako postoji potreba jer prema podacima OECD-a financijska pismenost u Hrvatskoj iznosi tek 59%. Iz našeg iskustva provedbe edukacija namijenjenih financijskoj pismenosti, neki od najvećih problema s kojima se građani susreću su nekontrolirano korištenje dopuštenog minusa, nepostojanje budžeta i neznanje o najboljim opcijama za ulaganje. Stoga, jedan od prvih koraka koji bi unaprijedio položaj potrošača u društvu je upravo financijska edukacija. Ona bi unaprijedila njihovo upravljanje financijama i dala temelje za financijski uspjeh. To je ono što mi radimo u Inkubatoru izvrsnosti u zadnjih godinu dana i jako smo zadovoljni odazivom i reakcijama sudionika”, kaže Hrvoje Vargić, voditelj projekta Inkubator izvrsnosti.
Iz navedenog očigledno je da će brojni potrošači u ovim turbulentnim okolnostima mnoge lekcije učiti na vlastitim greškama umjesto iz knjiga, priručnika i tuđeg iskustva.
Za Akos.ba piše: Sanadin Voloder
