Birokratija zaustavila izvoz 16 tona sira sa Kupresa u Tursku

Iako se BiH često naziva obećanom zemljom za investitore, zbog poreza koji su najmanji u regiji, domaći poduzetnici kažu kako se susreću s brojnim problemima. Pa tako, recimo, oni koji imaju proizvod za strano tržište isti ne mogu izvesti zbog čudnih odluka domaće administracije. Najnoviji primjer koji pokazuje sve apsurde naše zemlje je u općini Kupres. Tvrtka Kupres Milch koja se nalazi u sklopu Agrarno-trgovačke zadruge BH Milch dogovorila je izvoz čak 16 tona kupreškog sira u Tursku čime se ponovno pokreće žila kucavica gospodarstva ove općine, piše Večernji.

Domaće institucije

Prva pošiljka sira u Tursku je trebala biti izvezena još prije pola godine. Radnici su ga upakirali, a tvrtka počela s proizvodnjom novih tona koje su dogovorene za ovu godinu. No, kako to obično biva s pričama koje bi mogle biti uspješne u BiH, sir iz Kupresa još uvijek nije stigao u Tursku, a proizvođačima mlijeka otkupljivač kasni s isplatom novca. Smail Žilić, direktor BH Milcha, kaže kako je problem nastao s domaćim institucijama koje su trebale poslati analizu mljekare i proizvoda na osnovi koje bi resorno ministarstvo u Ankari odobrilo uvoz sira i time pokrenulo život u ovoj bh. općini.

“Turci su napravili presedan u ovom slučaju. Inače, oni šalju svoju inspekciju u tvrtke od kojih planiraju raditi otkup te na osnovi analize koju oni naprave donose odluku o uvozu. Ovdje su napravili iznimku i rekli kako neće slati svoju inspekciju nego će odluku donijeti na osnovi mišljenja Ureda za veterinarstvo BiH. Iz ovog ureda su najprije odugovlačili dolazak nekoliko mjeseci, a kad su došli, napravili su takvu analizu (namjerno ili nenamjerno, ne znam) koja nije odgovarala stvarnom stanju i po kojoj mi ne bismo mogli izvesti ni grama sira. Tu analizu su poslali u Ankaru, nakon čega je neki inspektor tamo rekao da taj sir ne može u Tursku. Potom smo počeli s dokazivanjem kako to nije tako kako je napisano”, kaže Žilić.

Dodaje kako je uporan u namjeri da posao uspije te je kontaktirao ministarstvo u Ankari, koje je potom poslalo svoju inspekciju koja nije imala nekih većih zamjerki na proizvodnju sira, te se ovih dana očekuje njihova odluka kojom bi trebao biti odblokiran izvoz kupreškog sira na tursko tržište.

“Napravili su sve moguće kontrole i očekujemo ovih dana pismeno odobrenje, jer ono što su nam oni prigovorili bilo je više dekorativne prirode”, navodi Žilić. Ističe kako je kupac dio novca za sir već izdvojio kao predujam uz dogovor da će i ostalo uplatiti. “Nismo bili u prilici sir izvesti, zbog, čini mi se, nerazumijevanja pojedinih ljudi iz naših institucija koji se nisu stavili na raspolaganje da nam pomognu izvesti taj sir”, kazao je Žilić.

Valja istaknuti kako od ove tvrtke izravno ili neizravno trenutačno živi 35 obitelji na Kupresu. “Zimi otkupljujemo mlijeko od otprilike 20 obitelji, uz to imamo sedam stalno zaposlenih, a ljeti, kada je na Kupresu puna sezona, imamo i do 40 obitelji koje nama prodaju mlijeko. Jedno vrijeme smo ih imali i 50”, kaže ovaj poduzetnik. Dodaje kako je bilo dogovoreno da se u 2016. izveze 16 tona sira, a u 2017. da sva godišnja proizvodnja, koja je oko 40 tona sira, bude plasirana u Tursku. “Napravili bismo dinamiku da svaka 3 mjeseca kompletna proizvodnja dozrelog sira ide tom jednom kupcu u Instanbul. To je kupac koji na godišnjoj razini uveze i plasira iz Švicarske, Francuske i Nizozemske oko 1000 tona sira. Mi smo ušli u tu mrežu s najvećim brendovima sira na tržištu”, priča Žilić. Budući da smatra kako je ovaj posao perspektivan, zatražio je od nadležnih službi u HBŽ-u da otkupi prostor koji se nalazi do prostora mljekare kako bi proširili kapacitete, međutim, nije naišao ni tu na razumijevanje.

Nove investicije

“Namjera nam je sadašnju proizvodnju udvostručiti, investirati dodatnih 400.000 KM, zaposliti nove ljude. Budući da nije uspjelo s kupnjom tog prostora koji je bio na licitaciji, na tragu smo pronalaska novog prostora za te svrhe. Smatramo da bismo na prostoru Kupresa dnevno mogli otkupiti do 4000 litara mlijeka, što bi značilo da možemo mjesečno otkupiti oko 100.000 litara i to preraditi”, istaknuo je Žilić. Inače, BH Milch je na Kupresu formirao posve novu tvrtku, budući da je bilo izvjesno da će obje sirane koje su tamo radile pristojno i dobro zaustaviti proizvodnju i ostaviti na cjedilu i radnike i farmere koji su isključivo na takav način imali egzistenciju.

“Preuzeli smo tu siranu 2014. godine u katastrofalnom stanju, od samog stanja zgrade do odnosa između mljekare i farmera, koja je bila prekinuta zbog neplaćanja tog bivšeg vlasnika”, kaže Žilić. Dodaje kako je povećan otkup mlijeka za šest do sedam puta, s početnih 8000 postigli su 50.000 litara mlijeka mjesečno.

Akos.ba