Balkan na Dan nestalih: Nepoznata sudbina više od 11.000 ljudi
“Nije moguće pretvarati se da se društvo vratilo u normalu kada toliko mnogo građana još uvijek živi u bolu i nepravdi”, izjavila je generalna direktorica ICMP-a Kathryne Bomberger.
S obzirom da je preko 70 odsto nestalih u ratovima na području Jugoslavije pronađeno, ona je podsjetila da državne vlasti imaju zakonsku obavezu prema međunarodnim i domaćim zakonima da urade sve što mogu da pronađu nestale i podrže pravo preživjelih na istinu, pravdu i odštetu.
“Vlasti na zapadnom Balkanu počele su ispunjavati tu dužnost prema svojim građanima i zato je bilo moguće postići toliki napredak”, navodi Bomberger.
U proteklom ratu od 1992. do 1995. godine u BiH je nestalo oko 35.000 osoba, a danas se traga za još 8.000 ljudi.
Od ukupnog broja nestalih osoba, kako se navodi u Centralnoj evidenciji, do danas su ekshumirani posmrtni ostaci više od 25.000, ali je identifikovano 23.000. Razlog zbog kojeg 2.000 nisu identificirani uglavnom je nedostatak uzoraka krvi sa kojima bi se uporedili koštani uzorci, jer osoba nije imala krvnih srodnika ili su ubijene cijele porodice.
Na Kosovu se nakon rata 1999. godine tragalo za 6.000 ljudi, a danas je taj broj smanjen na 1.700. Najveći broj nestalih sa Kosova pronađen je u masovnoj grobnici kod Batajnice, zatim u Petrovom Selu, Bajinoj Bašti i u Rudnici. U Crnoj Gori traga se za još 60 osoba.
Hrvatska traga za još oko 1.570 osoba, ali tu, prema riječima hrvatskih vlasti, već godinama nema napretka zbog nesaradnje vlasti Srbije.
Koalicija za REKOM prošle je, kao i prethodnih godina, pozvala vlade postjugoslovenskih zemalja da objelodane podatke o lokacijama tajnih grobnica, jer je “porodicama nestalih i društvu potrebno da sjećanje na nestale postane dio društvenog sjećanja o prošlosti”.
Godine 1981, Južnoamerički savez udruženja porodica zarobljenih i nestalih (FEDEFAM) pokrenuo je inicijativu, a UN su je prihvatile, da se 30. avgust obilježava kao Međunarodni dan nestalih.
