Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Književni kutak > Amos Oz – Jevrej koji zagovara mir između Izraela i Palestine

Amos Oz – Jevrej koji zagovara mir između Izraela i Palestine

Teško je zamisliti da postoji ozbiljni ljubitelj književnosti a da pri tome nije čuo za znamenitog i vrlo darovitog izraelskog pisca, starijeg od svoje države Amosa Oza – rođen (1939) kao Amos Klausner. Prvu svoju knjigu “Kad šakali zavijaju” objavio je prije pola stoljeća (1965) koja ga je proslavila u Izraelu, dok mu je roman “Moj Mihael” , koji je preveden i kod nas, donijeo slavu svjetskih dometa. Njegov autobiografski roman “Priča o ljubavi i tami“, prodan u milionskim primjercima, smatra se jednim od najboljih romana 20 vijeka. Kod nas je preveden veliki broj njegovih knjiga, možemo izdvojiti,  „Moj Michael”, „Priča o ljubavi i tami“, „Crna kutija”, „Pantera u podrumu”, „Iznenada u dubini šume” , eseji „Kako izliječiti fanatika” i druge.  U svojim knjigama ponajviše piše o fenomenu porodice, kako i sam kaže, najmisterioznije i najfascinirajuće institucije svijeta.

Dobitnik je velikog broja evropskih i svjetskih nagrada i priznanja, izdvojiti možemo,  Mirovna nagrada njemačkih izdavača (1992), Izraelska nagrada za književnost (1998), Francuska nagrada Senders (2004), Goetheova nagrada grada Frankfurta (2005) te mnogobrojne druge nagrade. Zadnjih nekoliko godina stalno se nalazi u užem izboru Nobelove nagrade za književnost, međutim i ove godine mu je promakla. Romani i eseji su mu prevedeni na više od četrdeset svjetskih jezika.

U romanu  „Priča o ljubavi i tami“ govori nam o svom djetinjstvu, pa između ostalog kaže: „Jedino čega smo imali u izobilju su knjige, bilo ih je svuda, od jednog do drugog prenatrpanog zida, u hodniku, u kuhinji, na ulazu i na svakoj prozorskoj dasci. Hiljade knjiga u svakom uglu našeg stana. Imao sam osjećaj da ljudi dolaze i odlaze, rađaju i umiru, ali knjige žive vječno. Kao mali, imao sam želju kad odrastem da budem knjiga, ne pisac, ljude ubijaju kao mrave ni pisce nije teško ubiti, ali ne i knjige. Koliko god sistematično pokušali da ih uništite, uvijek postoji izgledi da će neki primjerak opstati i nastaviti da živi na polici u uglu neke zabite biblioteke…“

Zagovornik mira između Izraela i Palestine

Amos Oz pripada onoj skupini jevrejskih intelektualaca, koji grčevito zagovaraju mir između Izraela i Palestine, nudi riješenje u obliku dvodržavnog uređenja teritorije.

Amos u svojim romanima, bjesomučno se bori s pitanjem arapsko-židovskog sukoba te kroz svoje književne likove nudi moguće scenarije i riješenja.

Osnivač je pokreta ‘Mir sad’, bio je jako blizak izraelskoj laburističkoj stranci i jedno vrijeme podržavao njihove stavove i razmišljanja. Amos Oz smatra da izraelske vlasti godinama gradeći naselja na okupiranim prostorima čine moralnu i političku grešku.

Posljednji roman „Juda

Prije mjesec dana kod nas je izašla posljednja knjiga Amos Oza pod nazivom „Juda“.  Na Zagrebačkom interliberu Amos Oz je bio vrlo tražen i njegov roman „Juda“ je bio jedna od najprodavanih knjiga.

Amos nam o romanu „Juda“ kaže: „ Ovo je priča iz zimskih dana svršetka pedeset devete i početkom šezdesete godine. U ovoj priči ima grijeha i požude, iznevjerene ljubavi i jednog religioznog pitanja koje je ostalo bez odgovora. Na ponekim zgradama još se vide ožiljci rata koji je prošao gradom prije deset godina.“

Amos je ponovno napisao izvanrednu knjigu i potvrdio svoju kvalitetu i darovitost. Fabula romana se prebacuje sa ljubavi na religiju i politiku. Stalno postavlja pitanja, koje Juda za kršćanstvo te šta je on bio kršćanin ili Židov? Također, Amos u romanu nastavlja istim tempom i žarom pisati o sukobima Arapa i Židova, prebirajući ovo pitanje kroz nekoliko desetina godina u prošlost. Pokušava razumijeti i Arapsku i Židovsku stranu, potom dati alternativu između kompromisa i tvrdoglavog fanatizma.

U romanu nam govori o državi Izrael i šta je ona to danas: “Država ubojica. Zastave i uniforme i novčanice i bubnjevi i fanfare. Prolili ste rijeke nevine krvi. Žrtvovali čitavu generaciju. Protjerali stotine hiljada Arapa iz njihovih domova. Poslali čitave lađe ljudi tek spašenih od Hitlerovog Holokausta ravno s pristaništa na bojno polje. I to sve zato da ovdje bude židovska država. I pogledaj što ste sada dobili.“.

Stoga, uđimo u Amos Ozov roman „Juda“, bez imalo predrasuda i pogledajmo u oči svjetskoj nepravdi. Naučimo ponešto o Judi Iskariotskom. Pokušajmo razumijeti sukobe Židova i Arapa. Otkrijmo sebe u likovima Amosa Oza, jer on nas uči šta smo, zapravo, to mi.?

P.S. Amos Oz je pronašao put kako da se bori protiv planetarne nepravde. Da li smo mi pronašli svoj?

Za Akos.ba piše: Hadis Kurtović

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top