Autor poznate kaside “Kraj mezara majka stade…” Ahmet ef. Biber (1941. – 2013.)
Autor R. Muhibić H. Eminović
U sedamdeset trećoj godini ovodunjalučkog života, 22. oktobra 2013. godine, prestalo je da kuca plemenito srce rahmetli Ahmet – ef. Bibera, imama, hatiba i muallima više džema’ata s područja Muftijstva mostarskog.
Rođen je 03. augusta 1941. godine u Luci – Bjelimići kod Konjica.
Radio je u džema’atima Lokve kod Čapljine, pa na Buni kod Mostara, pa u Repovačkoj džamiji kod Konjica. Penzionisan je 10. 12. 2006. godine. U toku imamskih dužnosti u džema’atu Buna bio je član Odbora IZ Mostar, a od 1995. godine do 1998. godine bio je predsjednik Povjereništva Odbora Konjic.
Rahmetli Ahmet ef. Biber bio je vrijedni imam. Cijeli svoj život posvetio je islamu, Islamskoj zajednici, te pomagao u organizaciji i izgradnji infrastrukture na području Medžlisa IZ Mostar i Medžlisa IZ Konjic, a poseban doprinos dao je prilikom izgradnje džamije u novoformiranom džema’atu Gornje Polje – Konjic.
Za vrijeme agrasije na našu zemlju Ahmed ef. Biber bio je zarobljen u logorima Dretelj i Heliodrom od strane HVO, a nakon oslobađanja sudjelovao je u odbrani ove zemlje, jedan period bio je pomoćnik komandanta za moral Bjelimićke brigade Armije R BiH.
Energija i požrtvovanost koju je pokazivao Ahmed ef. u svom imamskom radu, pa čak i u druženjima sa kolegama, jedna je od osnovnih njegovih osobina po kojoj je bio prepoznatljiv i s kojom je otvarao vjernička srca. Bez obzira kroz kakva je iskušenja prolazio Ahmet ef. je beskompromisno čuvao vjeru u sebi i snažno branio uzvišene principe islama. Ahmet ef. je krasila i neizreciva ljubav prema Bosni i Hercegovini o čemu je često pričao i pisao. Plakao nad njenom sudbinom. Početkom agresije na našu zemlju, kad su skoro svi intelektualni radnici protjerani i kad su napustili Mostar Ahmet ef. je progovorio o patriotizmu, o potrebi odbrane Bosne i Hercegovine zbirkom pjesama „Figan Bosne“. Ova zbirka poezije bila je i jedina štampana knjiga u Mostaru tokom rata nekog bošnjačkog autora. Ahmet ef. je u njoj po prvi put objavio pjesmu „Kraj mezara majka stade“ koja će kasnije, u formi kaside, postati nezaobilazna na svim važnijim obilježavanjima godišnjica stradanja Bošnjaka u agresiji na našu zemlju. Zbirku pjesama „Figan Bosne“ je doživila tri izdanja (1992. 1996. i 2010.)
Ahmet ef. je objavio svjedočanstvo iz zloglasnih logora smrti Heliodroma i Dretelje pod naslovom „Allah je sa strpljivima“. Ovaj roman je ujedno je i prvi takve vrste u Hercegovini koji na dosljedan način opisuje svu golgotu kroz koju su prolazili Bošnjaci u Hercegovini. Odlika ovog romana je potpuna iskrenost koju je umješno Ahmet ef. prenio u književnu formu, a s kojom se čitalac može dosljedno identificirati i osjetiti svu strahotu i grozotu fašističkih kazamata s kraja XX stoljeća. Roman je doživio dva izadanja (2000. i 2001.)
Čini se da je Ahmet ef. u svom književnom stvaralaštvu tretirao one teme za koje je smatrao da ih Bošnjaci napuštaju kao vrijednosti. Stoga će njegova treća knjiga biti historijskog karaktera. Riječ je o monografiji pod nazivom Bjelimići na vjetrometini povijesti (2013.g.) kojom je Ahmet ef. želio ispraviti izrečene neistine, ali i skrenuti pažnju mlađim istraživačima naše povijesti na taj kraj, koji je, kako se to čini, iz dana u dan sve dalji i od srca i o misli aktuelne bošnjačke politike.
Aktivan je bio član Udruženja Ilmijje.
Dženaza Ahmet ef. Biberu bila je u srijedu 23. oktobra. 2013. godine, iza podne-namaza ispred Rapovačke džamije u Konjicu, te na haremu Luka – Bjelimići iza ikindije-namaza, a ukopan je na haremu Luka-Bjelimići uz prisustvo brojne rodbine, kolega imama, džematlija i prijatelja.
Za sve što je uradio za dobrobit islama i muslimana na ovim prostorima, molimo Uzvišenog Allaha dž.š. da ga nagradi dostojnim mjestom u Džennetu.
preporod.com
