Slapovi Sopotnice, spomenik prirode i turistički raj kraj Prijepolja

 U Polimlju, na oko 17 kilometara od Prijepolja, s desne strane riijeke Lim i upodnožju planine Jadovnik, nalazi se selo Sopotnica sa istoimenom planinskom rijekom.

U tom mjestu na jugozapadu Srbije, koje važi za biser prirode okružen šumom i zelenilom, na oko 1.000 metara nadmorske visine, planinska rijeka Sopotnica na kraškom terenu pravi slapove i vodopade duge 27 metara. Iako je selo zabačeno i do njega se stiže makadamskim putem, posljednjih godina je zbog prirodne ljepote i starih vodenica postalo atrakcija za turiste i ljubitelje prirode.

Pored slapova nalaze se vodenice, koje danas ne rade, ali ljubitelji prirode dolaze tokom cijele godine da vide to mjesto. Mještani su u selu orgnizirali seoski turizam gdje, pored smještaja, nude zdravu hranu. Posebno, kao svoje specijalitete, izdvajaju kajmak, sir, pršutu, med i pitu od heljdinog brašna.

Obronke Jadovnika iznad Prijepolja, gdje se nalazi Sopotnica, rado posjećuju ljubitelji prirode i tokom jeseni. Uz šarenilo bukove i hrastove šume i pejzaža koji se oblikuju tokom ovog perioda, rječica se naglo stropoštava niz liticu, prolazi vodopade i stvara huk i žubor vode.

Duga 3,5 kilometara, Sopotnica izvire u podnožju Jadovnika i uliva se u Lim. Zbog strmog terena vodopadi se javljaju i na izvoru rječice. Zbog krečnjačkih i vodopropusnih stijena, kao i drugih stalnih i povremenih tokova, formirano je više vodopada.

Vodopadi i slapovi u Sopotnici su proglašeni zaštićenim prirodnim dobrom od izuzetnog značaja.

Desimir Janjušević iz Sopotnice kaže da je nekada na tom mjestu bilo devet vodenica i sedam valjarica (za sukno) od kojih su ljudi iz tog sela dobro živjeli. Vodenice su na Sopotnici bile su poznate nadaleko, a žito su dogonili i iz sjeničkog kraja. Vodenice sada ne rade, ali su vodopadi, kako kaže, pogotovo u proljeće kada nadođe voda, oduvijek tu.

„Vodopadi su kakvi su i uvijek. U proljeće nadođe rijeka, pa su najjači, sad su ponajmanji. Zimi oblede, pa ima jedna velika gomila leda nad njima“, pojašnjava Desimir.

Prema njegovim saznanjima, rijeka Sopotnica je dobila ime po ljudima koji su doselili s Pešteri. U potrazi za vodom, oni su se zaustavili na ovom mjestu i uputili molitve Bogu da im podari vodu.

„Ovdje su došli i Bogu se molili da im da vodu ili neku dobrotu. U tome je voda odozgo izbila i oni su tu ostali“, priča Desimir.

Na ovo mjesto, kako bi uživali u prirodnom prizoru, pogotovo u ljetnjem periodu, dolazi velikih broj domaćih i stranih turista.

„Sa svih strana (dolaze), iz inostarnstva, Nemačke, Austrije, ne znam odakle sve nema. Iz Amerike bio jedan ovdje. Mi primamo goste, imamo ovdje dom. Dolaze mladi najviše. Iz Novog Pazara prije bilo sedam autobusa, obilazili ovo. Dolazili i neki iz Abu Dabija koji su obišli i Sjeničko jezero“, ispričao je deda Desimir.

Vlado, koji živi u Budvi, a porijeklom je Rus iz Ukrajine, prvi put s porodicom boravi u Limskoj dolini i kaže da je Sopotnica jedna od najboljih prirodnih atrakcija u ovom kraju.

„Svake godine kada dođemo u Srbiju sa porodicom, želimo da vidimo nešto novo. Ovoga puta smo riješili da vidimo vodopade Sopotnice. Ovdje je takva ljepota, nema se riječi. Oduševljeni smo“, rekao je Vlado.

On ističe da mu se posebno sviđaju usluge koje pruža seoski turizam na ovom području.

„Čitao sam za pastrmku, da ovdje prave dobru rakiju od jabuke i kruške i to treba da se proba. Pita od heljde, ovaj kraj je poznat i po kajmaku i siru i, nakon prirodnih ljepota, treba da uživamo u tome“, kazao je Vlado.

Kraški teren na 1.100 metara nadmorske visine i brza planinska voda obrazuju poseban kamen.
Za ovaj prostor je specifičan kamen travertin, siga ili bigar. Od ove vrste kamana koji se formira na kraškom terenu pod utjecajem planinskih voda izgrađeni su poznati objekti poput obližnjeg manastira, Mileševa ćuprija, Mehmet-paše Sokolovića most na Drini.

Sopotnica je i poznato izetište Prijepolja, Priboja, Nove Varoši i okoline. Već dvije decenije se, uz promociju lokalnog folklora i narodnosg stvarlaštva, na ovom mjestu održava manifestacija “Sopotnički izvori”.

Slapovi Sopotnice su 2005. godine proglašeni za spomenik prirode, a dio toka Sopotnice, na površini od 210 hektara, stavljen je pod režim zaštite prirode II stepena.

Akos.ba