Gdje su reforme: BiH 170. po lahkoći dobijanja građevinske dozvole
Bosna i Hercegovina je u 2017. godini po lakoći dobivanja građevinske dozvole rangirana na 170. mjesto od 190 svjetskih ekonomija. Najlošije stoji i među svim zemljama regije. Federalni revizori na osnovu analize napravljene na uzorku od 51 grada i općine u Federaciji, zaključuju da je nelegalno izgrađenih objekata više od 20 posto.
Svaki drugi investitor čeka na izdavanje građevinske dozvole duže od utvrđenog roka, a izdavanje građevinskih dozvola može trajati i do 320 dana, navodi se u revizorskom izvještaju. Postupak izdavanja dozvola je komplikovan zbog mnogobrojne dokumentacije koju investitor najčešće samostalno pribavlja. U nekim slučajevima investitor je obavezan pribaviti i do 30 dokumenata od različitih javnih institucija, objavila je FTV.
“Investitori su, naprimjer, obavezni pribaviti dokumente o činjenicama kojima raspolaže općina, pa vi kao građanin trebate podnijeti zahtjev za dokument na šalteru jedne službe, da biste ga priložili na isti šalter za neku drugu službu, što otežava proceduru”, navodi generalni revizor FBiH Dževad Nekić.
Revizori primjećuju da je u nekim slučajevima brže i lakše dobiti legalizaciju bespravno izgrađenog objekta nego građevinsku dozvolu u redovnoj proceduri. Legalizaciju ćete dobiti za devet, a urbanističku saglasnost za 158 dana. Jedna od općina u kojoj se na dozvole čeka nedopustivo dugo je sarajevska općina Novi Grad. Međutim, oni skreću pažnju na činjenicu da revizori rokove mjere iz pozicije investitora, a ne službe koja počinje rad tek kad dobije kompletnu dokumentaciju.
Građevinski inžinjer i stručnjak za ovu oblast Fuad Babić smatra da se ne smije odobriti legalizacija objekta bez geološko-mehaničkog elaborata i građevinskog projekta.
Proscjenjuje se da je u Kantonu Sarajevo oko 60.000 bespravno izgrađenih objekata, ali rušenja nema. Ponekad zbog saosjećanja, a nerijetko i zbog rođačko-stranačkih veza. Posljedice su katastrofalne. “Posljedice su da imate abnormalno nekvalitetnu vodovodnu i kanalizacionu mrežu”, dodaje Babić.
Ono što su revizori također uočili je i apsurd da je zbog zabrane gradnje u agro-zoni nemoguće dobiti građevinsku dozvolu, ali da se u postupku naknadne legalizacije poljoprivredno zemljišta može pretvoriti građevinsko i dozvoliti legalizacija.
Federalna.ba
