Kako učiniti da godišnji odmor zaista primi titulu “odmora”?
Piše: Kristina Bačkonja, dipl. psiholog
Bilo iz razloga jer nemaju novaca, bilo jer smatraju da im je godišnji odmor prekratak da bi se regenerirali.
Kako god bilo, svima je zajedničko jedno: svi se žele odmoriti kako bi godišnji odmor zaista zaslužio titulu “odmora“. Kako?
Kako se “priviknuti” na odmaranje?
Nakon mjeseci i mjeseci rada, nemoguće je s prvim danom godišnjeg odmora u potpunosti iskopčati se iz radnog moda. Stoga treba imati na umu da nam je potreban koji dan kako bi se adaptirali na to da smo sada na godišnjem odmoru. U tome može pomoći slijedeće:
Prekid komunikacije s poslovnim svijetom (isključivanje službenog mobitela ili delegiranje istog drugoj osobi u firmi, ne provjeravanje mailova i slično) – ukoliko možemo
Posvećivanje aktivnostima koje nas vesele i opuštaju
Odmor – mnogi ljudi godišnji odmor koriste kako bi obavili sve one stvari koje ne stignu dok rade (liječničke preglede, pospremanja i slično): bilo bi dobro da s tim stvarima raskrstite na početku ili kraju godišnjeg odmora i da većinu dana koristite za odmor a ne za obavljanje tih stvari
Promjena mjesta boravka – ponekada se teže „iskopčati“ iz radnog okruženja i obaveza kada ostajemo u svakodnevnici. Budući da mnogi ljudi danas nemaju novaca za odlazak na more, dobra vijest je da i sam odlazak na bazene ili negdje u prirodu sa sendvičima utječe na promjenu rutine i dojam da smo zaista na odmoru. Što više takvih aktivnosti, prije će naš mozak shvatiti da je ovo vrijeme odmora.
Ono što nas može spriječiti u uživanju tokom godišnjeg odmora su visoka očekivanja.
Ukoliko smo godišnji odmor zamislili kao deset dana raja, u idealnom morskom mjestašcu, gdje svaki dan uživamo a dočeka nas ružno vrijeme, loša gastro ponuda i partner koji nije najbolje volje – vrlo je vjerovatno da ćemo biti prilično razočarani. Još ako shvatimo da nam je deset dana proletjelo i da se nismo ni približno stigli odmoriti koliko smo željeli – naša frustracija i stres samo rastu. A naravno, onda i tih deset dana dolazi na naplatu i znatno smanjuje naš budžet. I evo novog razloga za nezadovoljstvo.
Visoka očekivanja mogu uništiti godišnji odmor
Ako su vaša očekivanja takva da smatrate da se tokom 2 ili 3 sedmice godišnjeg odmora trebate odmoriti za cijelu godinu… Budite svjesni da je vjerojatnost za to vrlo mala. Problemi nisu nastali preko noći, pa neće tako niti otići. Odmor nam je potreban na redovnoj bazi, a ne samo tokom godišnjeg odmora.
Ako su vaša očekivanja usmjerena na faktore na koje ne možete uticati (vremenska prognoza, ponašanje partnera i slično), tada osvijestite da su to ipak faktori koje ne možete kontrolisati. Možete jedno izabrati koja će biti vaša reakcija na te situacije. Ako vam danima pada kiša, možete sjediti u apartmanu, plakati i jadikovati nad okrutnom sudbinom. A možete i uzeti dobru knjigu i čitati.
Čak ni nepovoljna financijska situacija i nemogućnost odlaska na more ne moraju biti razlozi za nezadovoljstvo. Izlet u prirodu, odlazak u šetnju, druženje s prijateljima… Sve su to stvari kojima se možemo posvetiti i provesti ugodno vrijeme.
Nadalje, puno slobodnog vremena uvijek ostavlja dovoljno prostora da počnemo uočavati i najmanje sitnice koje nas smetaju. Tako se može dogoditi da tokom godišnjeg odmora naš mozak grozničavo traži sve negativno u okolini. Ukoliko primjetite da se usmjeravate samo na loše, primite se slijedećeg zadatka: svakog dana na papir napišite 5 pozitivnih stvari koje su vam se dogodile u danu. To može biti bilo što. Svoje podsjetnike s pozitivnim stvarima stavite na vidljivo mjesto kako bi svakog dana osvijestili da smo okruženi pozitivom (samo na nju ne obraćamo pažnju).
