Zapostavljeni bošnjački književnik Abdurezak Hifzi Bjelevac
Iz knjige Pod drugim suncem, autora Abdurezaka Hifzija Bjelevca., PREPOROD, Zagreb, 1996.
Piše: Edib Muftić
Prije bi se reklo zapostavljeni nego zaboravljeni književnik, Abdurezak Hifzi Bjelevac rođen je u Mostaru 25. VII. 1886. godine. Rastući uz plahovitu zelenu Neretvu, u njemu se vrlo rano javlja onaj nesavladivi nemir prožet željama, žudnjama i sentimentalnim razmišljanjima koja će kasnije zaokupljati srca i duše njegovih junaka s prepoznatljivom senzibilnošću.
Bjelevčev životni put nije bio nimalo lahak. Dok je još bio na studijama francuskog jezika na Galatasarajskom liceju u Istanbulu, umire mu otac. Ostavši tako bez potpore s još dodatnom brigom za majku i znatno mlađeg mu brata, Bjelevac je primoran zarađivati svakodnevni kruh na brojne načine. On je urednik časopisa ”Novi vijek”, dopisnik ”Večernje pošte”, prevoditelj, a onda i direktor Islamske štamparije u Sarajevu, ali radi i književniku sasvim inkoparibilne poslove, pa je poreski činovnik, fabrikant papirnih vreća, revizor nabavljačke zadruge….Pored licejskih dana provedenih u Istanbulu, Bjelevac je neko vrijeme i ataše za kulturu i štampu u Ankari, zanimanje koje ga je donekle zadovoljavalo zahvaljujući znanju franuskog i turskog jezika što je i bio uvjet.
Bjelevac svakako spada među vrlo plodne bosanske i bošnjačke književnike, o čemu svjedoči zavidan broj njegovih romana i propovjedaka. Roman ”Pod drugim suncem” objavljen je već 1914. godine u rodnom mu Mostaru u nakladi tiskare Muhameda Bekira Kalajdžića, zatim slijedi roman ”Minka” 1917. u Sarajevu, pa ”Ana Zolotti” u Zagrebu, ”Rene Logotetides” u Sarajevu, ”Melika” u Zagrebu 1927,, ”Zidanje srećnog doma” u Beogradu.
Na pitanje zašto je ovaj Bošnjak zapostavljen (”djela mu nisu objavljivana preko 30 godina”), odgovor se nameće iz razmišljanja književnika Alije Isakovića nakon razgovora u Bjelevčevom stanu u Zagrebu u Ulici B. Adžije već daleke 1969. godine: ”To može biti stvar slabog poznavanja ili loših namjera, ovo pogotovu kad je u pitanju biblioteka koja se zove ”Kulturno naslijeđe BiH”. Roman ”Pod drugim suncem” (koji je upravo pred vama) najvjerovatnije će i danas kao i prije osamdesetak godina naći svoje gorljive čitatelje, željne da u mislima dožive bosansku prošlost, a onda da bolje shvate i svoju sadašnjost. Roman je u nastavcima objavljivan u vrlo zahtjevnom časopisu ”Biser” u razdoblju 1912-1914, privlačeći naročito mlađu, s naglaskom na žensku, čitateljsku publiku. I pisac ovih redaka pratio je sudbine Bjelevčevih junaka i junakinja čitajući pojedine nastavke objavljene kasnije u časopisu ”Gajret” u brojevima za 1924. godinu, godište koje se nalazilo ukoričeno u očevoj knjižnici. Tekst romana je već tada znatno zreliji Bjelevac za tu priliku poboljšao i skratio izostavljajući suvišne duge sekvence teksta, davši romanu novi naslov ”Sabina Sarijan”.
Već ovaj prvi roman donio je Bjelevcu značajnu popularnost koja je za njega ”bila veliko iskušenje”, a kritika je njegovo cjelovito djelo ”isticala kao moderno, napredno, s novim odnosom prema tradiciji, prošlosti i suvremenosti”. Da bi se razumjela za ono vrijeme izuzetna popularnost ovog velikog i plodnog književnika (koji je nažalost rano prestao pisati), tog, kako su ga neki nazvali ”pisca za žene”, morali smo Bjelevčevo djelo evo sada ponovo iznijeti i na svjetlo naših dana.
Abdurezak Hifzi Bjelevac umro je u dubokoj starosti 25. II. 1972. godine u Zagrebu i tiho, skoro nezapaženo ispraćen na vječni zasluženi odmor.
Neka je rahmet njegovoj umjetničkoj duši!
Akos.ba
