Mreža mladih: Konačan odgovor Islamske zajednice kako raditi s mladima?
Analizirajući strukturu i plan rada Mreže mladih je li ovo možda najbolje rješenje Islamske zajednice u radu s mladima?/ Projekat u kojem su ljudi zamjenjivi, a sistem funkcioniše/ Mladi iz Studentskog doma Nedžarići dio Mreže mladih
Muftijstvo sarajevsko pokrenulo je jedinstven projekat za mlade, koji bi mogao biti platforma Islamske zajednice za rad s mladima u cijeloj državi. Naime, cilj ovog projekta je uvezivanje džemata, povezivanje mladih, pokretanje brojnih akcija i koordinacija svih aktivnosti. U svakom medžlisu/općini određen je po jedan koordinator, dok su iz svakog džemata kandidirana dva predstavnika Mreže mladih. “U ovoj fazi projekat Mreža mladih uključuje 500 mladića i djevojaka, predstavnika džemata, koji će u naredna tri mjeseca proći tri modula radionica i druženja. U 16 općina/medžlisa u isto vrijeme tokom vikenda organiziraju se radionice i druženja. Grupa od nekoliko istaknutih imama iz svih medžlisa/općina Muftiluka sarajevskog voditelji su radionica kao i koordinatori svih aktivnosti na svom području“, kazao je ukratko o Mreži mladih dr. Abdulgafar Velić, savjetnik sarajevskog muftije za vjerska pitanja i obrazovanje.
Šta ističe Mrežu mladih u Islamskoj zajednici
Ono što razlikuje ovaj projekat od drugih sličnih jeste što nisu uključeni samo neki mladi, već svaki džemat s područja Muftijstva sarajevskog ima dva ili barem jednog predstavnika, koji dalje razvijaju mrežu unutar samog džemata. Na ovaj način se dolazi do svakog džemata, odnosno brojnih mladih na ovom širem području. Drugo, projekat nije prepušten volji pojedinaca na terenu, već postoji tačno preciziran i obavezujući plan i program kojeg osmišljavaju glavni koordinatori. Treće, umjesto imama i džematskih odbora mladi se obučavaju za ulogu voditelja i realizatora brojnih aktivnosti u džematima/medžlisima te se oni stavljaju u prvi plan da sami osmišljavaju i realiziraju projekte i sadržaje za svoju generaciju. Odnosno, olakšavaju imamima i džematskim odborima rad u ovoj oblasti, koji je među najvažnijim u misiji Islamske zajednice. Četvrto, jedna od važnih karakteristika Mreže jeste inovativnost i nedopuštanje da aktivnosti postanu formalne, jednolične i svrha same sebi. Primjera radi, umjesto sadašnjih tribina i predavanja, kojima se kao jedinim rješenjem pokušavaju privući mladi u džemat, mladima se žele ponuditi edukativne i stručne radionice te omogućiti im da oni sami osmisle kako će izgledati aktivnosti za njih, ali i općenito vjerski život u njihovim džematima i općinama. Tako su na jednoj od radionica sami izabrali ajete koji će se naći na gradskim bilbordima.
Također, još jedna bitna karakteristika Mreže mladih jeste kreiranje sistema održivosti i kontinuiteta bez obzira na promjenu članova Mreže ili osoblja u medžlisu i džematu. Naime, često se ovi i slični projekti u Islamskoj zajednici gase odlaskom agilnih imama iz jednog džemata ili istaknutih aktivista, dok se Mreža kreira da funkcinira u svakom trenutku.
Elvedin Zahirović, koordinator Mreže mladih iz Kaknja, o aktivnostima mladih u Kaknju kaže: “Ovo je možda konačan odgovor Islamske zajednice šta i kako raditi s mladima. Mreža mladih je projekat u kojem su ljudi zamjenjivi, a sistem uvijek funkcioniše… U Kaknju svi zovu danju i noću, predlažu projekte i žele da u svojim džematima pokrenu određene aktivnosti i da Mreža zaživi u punom kapacitetu. Žele prenijeti radionice u svoje džemate. Međusobno se uvezuju, organiziraju, druže i samo mi pošalju izvještaj i slike šta su radili. To i jeste cilj. Nemoguće je sve koncentrisati na jednog čovjeka ili dvojicu da se bave mladima, kako inače biva u udruženjima i džematima. Ova Mreža pruža zaista nevjerovatne mogućnosti“.
Cijeli tekst u printanom izdanju od 15. marta
