Zašto su česti zemljotresi na Treskavici?
Hodajući Treskavicom samo jedna stvar vam se ne može dogoditi, a to je da ožednite. Kazivanja govore da na ovoj planini jugoistočno od Sarajeva ima 365 izvora i vrela. Za svaki dan u godini po jedan. Niko ne spominje šta sa prestupnom godinom i gdje naći izvor za taj “dan viška”. No, ni za ovih 365 nije sigurno da su svi na broju.
Ono što se zna je da Treskavica zaista obiluje vodom, da se na njoj nalazi veliki broj jezera. Najpoznatija su Veliko, Bijelo, Crno, Platno i Malo. Tu su još i Turov Stan, Kućare, Trokunsko, Gornja Bara i Simovića Bara. Velik broj ovih jezera su glacijalnog porijekla i predstavljaju zaostavštinu daleke prošlosti nadomak Sarajeva. Naime, ova jezera su nastala za vrijeme posljednjeg ledenog, prije nekih dva miliona godina.
Treskavica je šesta najviša planina u BiH, a njen najviši vrh, sa svojih 2.088 metara nadmorske visine za 300 metara je niži od najviše planine u našoj zemlji Maglića. I po svojoj visini Treskavica je morala “mimo svijeta”. Kao rijetko koje uzvišenje u BiH, ali i drugdje u svijetu, najviši vrh Treskavice ima tri imena Paklijaš, Đokin Toranj i Mala Ćaba, a svako od imena nosi svoju priču.
Ipak, ono što je najviše razdvaja od svih ostalih planina u BiH je ono što je i razbudilo Sarajlije u subotnje jutro – zemljotresi. Upravo zbog veoma čestih potresa, koji nisu toliko jaki, Treskavica i dobi ime. Tako Maglić dobi ime po maglama, Bjelašnica po “vječitom” snijegu na vrhu. A Treskavica po zemljotresima.
A da se narodu nije pričinjavalo, odnosno da se na ovom lokalitetu zaista dešavaju česti zemljotresi, dokazala je i struka.
– Na području planine Treskavice postoji geološki rasjed. Upravo zbog tog rasjeda česti zemljotresi i jesu karakteristika Treskavice. Naime, rasjedi u zemljinoj kori, koji se nalaze na velikim dubinama, koje se mjere kilometrima, jesu mjesta na planeti na kojima se najčešće dešavaju zemljotresi – pojasnila je Amra Krehić, seizmolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Prema njenim riječima, pojava većeg broj manjih zemljotresa ne treba da plaši ljude.
– Prilikom svakog zemljotresa dolazi do pražnjenja seizmičke energije. To znači da je dobro da se povremeno dešavaju manji zemljotresi. Ono što nas seizmologe zabrinjava je kada nema seizmičkih aktivnosti. To znači da se energija akumulira i da bi se u tom slučaju mogao dogoditi neki zemljotres razornih karaktertistika – pojasnila je Krehić.
Posljednja dva zemljotresa, koji su uznemirili Sarajlije u subotu ujutro, ma koliko neprijatno djelovali, spadaju među blaža podrhtavanja tla. Mogli su izazvati pad poneke slike ili police sa zida, na višim spratovima zgrada, ljuljanje lustera… i to je sve. Čak su i proszori ostali čitavi.
I dobro je dok je tako. Zato ne dozvolite da vas ova priča odvrati od eventualne posjete Treskavici, jer kad se popnete gore imate zaista šta i vidjeti i u čemu uživati.
