Vitamin D se nakon toga pretvara u hormon zvani calcitriol i postaje glavni odgovorni za kalcijum u cijelom tijelu. U suštini, vitamin D objedinjuje međućelijsku komunikaciju, tako što pomaže ćelijama da sazriju, da se reprodukuju i da se drže zajedno. Baš zato što je sposoban da uradi sve gore navedeno, morate da cijenite vitamin D i da shvatite njegovu važnost. Još jedna od izuzetnih mogućnosti vitamina je da ako u tijelu postoje adekvatne količine istog, vitamin D je tada odgovoran za povećanje imuniteta i proizvodnju inzulina.
Vitamin D održava ćelije u odličnom stanju i sprečava osteoporozu i druge bolesti kostiju, kao što je rahitis. Vitamin D može takođe otkloniti srčane probleme, određene karcinome, dijabetes, depresiju, bolesti mozga, kao što je demencija ili Alchajmerova bolest.
Dobijanje vitamina D putem sunčeve svjetlosti
U našim klimatskim uslovima, veoma se teško snabdjeti se sunčevom sjvetlosti u periodu od novembra do marta. Čak i kada nastupi ljeto, postoje barijere pri dobijanju zdrave i sigurne količine sunčeve svjetlosti. Stručnjaci preporučuju da se izlažemo sunčevim zrakama od 15 minuta do 2 sata svakog dana (u zavisnosti od tena) da bi dobili potrebnu količinu vitamina D. Jedini problem je što izlaganje suncu na ovaj način, u ovom vremenskom intervalu i to u preporučenim satima (oko popodneva) ide protiv prevencije karcinoma kože. Iz tog razloga, definitivno je teško osloniti se na sunčeve zrake pri obezbjeđivanju potrebnog vitamina D. Na sreću, postoje drugi načini da se dođe do ovog veoma važnog vitamina.
Konzumiranje hrane koja je bogata vitaminom D
Već ste upoznati sa činjenicom da su masne ribe bogate omega-3 masnim kiselinama, ali da li ste znali das su bogate i vitaminom D? Razmislite o višenedeljnom unosu divljeg lososa, sardine, skuše i tune. Navedene ribe zadovoljavaju potrebe za prekurzorima vitamina D, te ih je više nego korisno konzumirati. Naime, pola fileta lososa, sadrži 1400 IU, što je dva puta više vitamina D nego što je vašem tijelu potrebno dnevno. Manje količine se mogu naći u crvenom ili crnom kavijaru ili školjkama.
Ako ste vegeterijanac, žumanca mogu doprineti zadovoljavanju vaših dnevnih potreba za vitaminom D, kao i proizvodi koji imaju oznaku D2 ili D3 na njihovoj etiketi, kao što su mlijeko, tofu i određene žitarice. Ako ste vegan, probajte organske gljive koje su rasle na suncu, ili stavite puder od mikroalgi u vaše jutarnje piće da bi povećali količinu vitamina D u vašoj ishrani.
Biranje dodatka ishrani
Dodatni način za povećanje nivoa vitamina D je uzimanje prirodnog dodatka ishrani. U suštini postoje dva izbora. Sintetički oblik suplementa je najčešće Drisdol, Ergocalciferol ili D2. Ovaj supplement mogu koristiit vegeterijanci, on je napravljen od biljaka i njega ljekari najčešće preporučuju.
Bez obzira na to, određena istraživanja su otkrila da je znatno manje efektivan od drugih oblika u kojima se vitamin D nalazi, zato što to nije oblik vitamina D koji tijelo generiše kada je izloženo suncu. Umjesto toga, potražite dodatke koji sadrže Cholecalciferol (D3), vrstu vitamina D koji se nalazi u hrani životinjskog porijekla i koji se prirodnim putem proizvodi u telu.
Pomaganje pri apsorpciji vitamina D
Postoji takođe nekoliko esencijalnih nutritijenata, kao što su magnezijum, cink, bor i vitamini K i A, koji pomažu pri apsorpciji vitamina D u telu. Ovi vitamin i minerali se nalaze u hrani kao što je špinat, kelj, grašak, grah, badem, lješnik, kao i u sjemenu susama i bundeve. Ove namirnice je veoma dobro konzumirati zimi, kada ima veoma malo sunčeve svjetlosti.
Kako da znam da mi nedostaje vitamina D?
Postoji nekoliko pokazatelja nedostatka vitamina D, odnosno potrebe za uzimanjem dodataka ishrani ili hrane koja obiluje D vitaminom.
Neki ljudi koji pate od nedostatka vitamina D osećaju kostobolju, slabost mišića, loše raspoloženje i umor. S druge strane, neke osobe ne osjećaju simptome nedostatka vitamina D i ovu deficijenciju otkrivaju putem analize krvi. Iz tog razloga, iako ne osjećate simptome, bilo bi poželjno da provjerite da li imate dovoljno vitamina D u organizmu. Nedostatak istog može dovesti do niskog kalcijuma u organizmu, što može prouzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme kao što je osteoporoza.
Preporučene preventivne dnevne količine vitamina D kod odraslih osoba su od 400 IJ do 600 IJ, dok neke zemlje preporučuju doze od 400 do 800 IJ, zavisno od uzrasta. Doze vitamina D koje se najčešće navode su: dojenčad i djeca do 18 godina 400 IJ, odrasli 19-24 godine 400 IJ, odrasli 25-50 godina 200 IJ, iznad 50 godina 200 IJ, od 51-70 godine 400 IJ, iznad 71 godine 600 IJ.
Starije osobe, osobe koje se slabije izlažu suncu, trudnice i dojilje trebaju veće količine vitamina D. Bitno je istaći da kod osoba koje pate od bolesti bubrega ili jetre može postojati mogućnost smanjenja sposobnosti aktiviranja vitamina D. U takvim slučajevima, savjetuje se uzimanje preparata vitamina D.
Na kraju je veoma bitno otkloniti jednu zabludu o vitaminu D i njegovoj povezanosti sa sunčanjem. Naime, osobe koje se previše sunčaju neće imati povećanu koncentraciju vitamina D jer organizam blokira pretjeranu sintezu i ne pohranjuje ga u slučaju manjka, već pretjerano sunčanje može dovesti do oštećenja na koži i nastajanje malignih tumora kože.
akos.ba i http://dobrekalorije.ba/
