Nekoliko stvari koje možda niste znali o zijevanju

Svi to radimo, a svi znamo da ima najmanje veze sa time koliko se umorno osjećamo. Zijevanje je aspekt sna koji istraživači još uvijek nisu u potpunosti shvatili.
To ne znači da smo totalno u mraku kada je u pitanju ovo „hvatanje muhe.“ Evo nekoliko činjenica koje sa sigurnošću znamo kada je u pitanju zijevanje.

Postoji mnogo teorija, ali malo dokaza

Vrlo malo istraživanja podržava bilo koju od brojnih teorija o tome zašto zijevamo. Kao prvo, to ne radimo samo kada smo umorni. Također, to vjerojatno ne odražava nedostatak kisika.
Čini se da je zijevanje povezano sa dosadom, barem prema rezultatima malog eksperimenta iz 1986. godine koji je proveden na grupi studenata koji su više zijevali kada su gledali video o bojama nego kada im je prikazan muzički spot.
Najnovija istraživanja o zijevanju ukazuju na to da postoji kako bi se mozak ohladio. Zijevanje sa širom otvorenim ustima uzrokuje da se zidovi sinusa “prošire i ponašaju kao mijeh, pumpajući zrak u mozak, čime se snižava njegova temperatura,” prenosi National Geographic. Njihova studija je također pokazala da ljudi češće zijevaju tokom zime, kada je spoljašnji zrak očigledno hladniji.

Zijevanje je stvarno zarazno

To je istina. Jedna studija je pokazala da, kada su im prikazane snimke zijevanja, oko 50 posto publike je počelo zijevati. To se događa i među životinjama. Čak i samo razmišljanje – ili čitanje – o zijevanju može izazvati ovu pojavu.

Zijevanje je zaraznije među prijateljima

Neće svako „prenijeti“ zijevanje na vas. Prema istraživanju iz 2012. godine, zijevanje je najviše zarazno među najbližim osobama. “Istraživači su otkrili da što ste bliži nekome, genetski ili emocionalno, veće su šanse da ćete „pokupiti“ njihovo zijevanje“.

Zijevanje može biti znak bolesti

Obično, to ne bi trebalo da bude prvi simptom da nešto ozbiljno nije uredu, ali pretjerano zijevanje može u nekim slučajevima biti signal za određene bolesti. U nekih ljudi, prekomjerno zijevanje bi moglo ukazivati na problem sa srcem. U drugim rijetkim slučajevima, može značiti probleme sa mozgom.

Prosječno zijevanje traje 6 sekundi

Iako ne postoji naučna studija koja je utvrdila ovaj podatak, veliki broj naučnika smatra da zijevanje u prosjeku traje oko šest sekundi. U tih šest sekundi, znatno se povećava broj otkucaja srca. Tokom studije iz 2012., tijela su pregledana prije, za vrijeme i nakon zijevanja i utvrđen je znatan broj fizioloških promjena koje se odvijaju tokom tih šest sekundi. Te promjene su jedinstvene za zijevanje, a nisu replicirane kada je od učesnika studije zatraženo da jednostavno duboko udahnu.

Za Akos.ba preveo: Jasmin Mujakić