Stanje i perspektiva halal ekonomije i turizma u regiji
Od zemalja u regiji, Hrvatska se ističe kao poželjna “halal friendly” destinacija. Naime, sve više hotela i restorana, turističkih agencija ima ili su zainteresirani za halal certifikat i “halal friendly” oznake.
Već odavno znamo kako je jedina slamka spasa Hrvatske upravo turizam. Sve nade polažu se u taj sektor i većina stanovništva je na neki način uključena u turizam. S obzirom na trenutne uvjete, svi poduzetnici, menadžeri i biznismeni traže nova rješenja za poboljšanje i povećanje poslovanja. Neki su shvatili da je odgovor upravo u ovom manjem segmentu turističkog tržišta koje se javlja u obliku niše. Iako iz ureda za halal certificiranje tvrde kako je Republika Hrvatska korak ispred Evropske unije što se tiče postupka halalcertificiranja, još uvijek nema puno turističkih objekata s tom oznakom. Zbog toga je izrađen projekt “Halal-turizam” koji se na Jadranu uglavnom odnosi na omogućavanje vjerskih obreda muslimanskim turistima u turističkim objektima i konzumiranje halal hrane u restoranima.
U Hrvatskoj ima 35 certifikovanih kompanija, skoro 2.000 halal proizvoda i jedan centar za certifikaciju. Srbija, Makedonija i Crna Gora imaju urede koji rade pod nadzorom bh Agencije za izdavanje certifikata za halal kvalitet iz Tuzle. Ta bh agencija certifikovala je 110 kompanija u regionu. “Pošto 57.000 muslimana u Hrvatskoj ne predstavlja veliko tržište, sve kompanije koje čine okosnicu hrvatske prehrambene industrije imaju svoje pogone u Bosni i Hercegovini,” izjavio je Aziz Hasanović, raniji direktor hrvatskog Centra za izdavanje certifikata za halal kvalitet.
U Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj zanimanje za halal certifikate je u konstantnom porastu.
Kompanije u Bosni i Hercegovini proizvode preko 2.000 vrsta halal proizvoda, koji se izvoze širom svijeta. “Mi smo načinili ogroman iskorak na bliskoistočnom tržištu,” izjavio je Peštalić. “Također, za nas su vrlo interesantna tržišta Malezije, Iraka, Pakistana, Egipta, bivših sovjetskih republika, Libije i Južne Afrike.” Globalno tržište za halal hranu raste svake godine i procjenjuje se na 472 milijarde eura, dok je procijenjena vrijednost za tržište EU 51 milijarda eura.
Udruženje halal industrije ima ogroman potencijal sa više od 8.000 zaposlenih, ne računajući njihove kooperante, dok im je finansijski obim poslovanja milijardu i po KM uz ukupan obim proizvodnje prehrambenih proizvoda od 633.000 tona godišnje.
Na osnovu urađene „Lične karte Halal industrije“ evidentno je da subjekti koji posluju po halal standardima i imaju certifikat, ostvare na godišnjem nivou oko 1,5 milijardu maraka prometa, te upošljavaju više od 8.000 ljudi, ne računajući kooperante uz ukupan obim proizvodnje prehrambenih proizvoda od 633.000 tona godnišnje.
Valdet Peštalić, šef odjela za edukovanje pri Agenciji za izdavanje certifikata za halal kvalitet, izjavio je da broj potrošača koji koriste halal proizvode uveliko premašuje broj muslimana. “Potencijal od 20 miliona klijenata na halal tržištu jugoistočne Evrope je značajan, imajući u vidu da su jedna trećina potrošača halal proizvoda muslimani, a dvije trećine nisu muslimani,” izjavio je Peštalić. Halal certifikat postao je sinonim za zdrave, ispravne proizvode, a ta hrana nije u suprotnosti s pravilima drugih vjera, kaže on.
Halal certifikat razlikuje se u nekoliko kategorija, od prilagođavanja u kuhinji (što je vrlo slično HACCP certifikatu) sa strogom odredbom zabrane bilo kakvih dodira s drugom hranom, preko potpunog izbacivanja svinjetine i alkohola iz objekta, do odvojenih plaža ili bazena za muškarce i žene, te prilagođenih wellness-a.
Za Akos.ba piše: Mubera Čengić
