Zašto je i kome gradić Kobani toliko bitan?
Neodlučni međunarodni odgovor na opsadu sirijskog grada došao je kasno za gotovo 45.000 stanovnika.
Piše: Tanya Goudsouzian
U proteklih nekoliko sedmica, ruralni gradić na sirijsko-turskoj granici je postao fokus rata koji predvode Sjedinjene Američke Države protiv grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL).
Većinski kurdski grad Ayn al-Arab, poznat pod imenom Kobani, kao i većina sirijskih ruralnih gradova, je bio nepoznat sve dok 16. septembra nije opkoljen.
Ironično je da kada malo ko priča o padu Mosula u Iraku, bitka za Kobani se predstavlja kao odlučujući napor u kampanji koju vodi SAD protiv ISIL-a.
Neodlučni međunarodni odgovor na opsadu Kobanija došao je kasno za gotovo 45.000 stanovnika, od kojih su većina poljoprivrednici. Zapadni mediji su danima optuživali koaliciju koju predvodi SAD da ignoriše eskalirajuću humanitarnu krizu.
Susjednu Tursku su također kritikovali što nije intervenisala i spriječila ubijanje stotina civila, mada su o svemu postojali vjerodostojni dokazi.
Pokrenut je veliki broj hashtag kampanja podrške opkoljenom gradu, uključujući #SaveKobane i #USHearKobane u pokušaju da se ostvari pritisak na američku vojsku kako bi poduzela ozbiljne mjere.
Iako je SAD izveo zračne napade oko grada, američki dužnosnici su jasno dali do znanja da Kobani nije dio američke strategije. „Kobani nije strateško pitanje za koaliciju u borbi protiv ISIL-a“, rekao je 13. oktobra američki državni sekretar John Kerry.
Značajnija pomoć je došla prošle nedjelje, kada je SAD odlučio iz zraka dostaviti oružje i zalihe kurdskim borcima. Pitanje koje se postavlja je „zašto baš sada?“ Takođe, Turska je u ponedjeljak pristala da pusti iračke Kurde da uđu u Kobani preko njihove granice sa Sirijom, iako Ankara smatra pojedince iz Kurdske radničke stranke (PKK), koji su bili uključeni u borbe, teroristima.
Iako se o aktuelnoj strateškoj vrijednosti Kobanija može naširoko raspravljati, ono što nedostaje u ovoj debati je odgovor na pitanje kako je grad, koji je bio potpuno nebitan, postao značajan simbol kurdskih nacionalnih težnji u svim dijelovima takozvanog Velikog Kurdistana, kao i važna karta na turskom pregovaračkom stolu.
Opširnije na Al Jazeeri:
