Od ljekara do prvog muslimana izabranog u američki Senat: ko je Abdul el-Sajed?
Sin egipatskih doseljenika, školovan na prestižnim univerzitetima i posvećen javnom zdravstvu, pobijedio je u Michiganu nakon kampanje u kojoj su njegovo ime, porijeklo i vjera predstavljani kao razlog za sumnju.

Demokrata Abdul el-Sajed pobijedio je republikanca Mikea Rogersa na izborima za američki Senat u saveznoj državi Michigan, prema projekcijama američkih medija i Associated Pressa. Time je postao prvi musliman izabran u Senat Sjedinjenih Američkih Država. Dužnost bi trebao preuzeti 3. januara 2027. godine, naslijedivši senatora Garyja Petersa.
Ovaj četrdesetdvogodišnjak do pobjede je stigao kao ljekar i nekadašnji rukovodilac javnog zdravstva, s programom usmjerenim na dostupnije liječenje i životne troškove.
Sin doseljenika koji je izabrao javno zdravstvo
El-Sajed je rođen u Rochester Hillsu, u Michiganu, u porodici egipatskih doseljenika. Diplomirao je na Univerzitetu Michigan 2007. godine, a kao dobitnik prestižne Rhodesove stipendije nastavio je školovanje na Oxfordu, gdje je 2011. doktorirao iz oblasti javnog zdravstva. Medicinu je završio na Univerzitetu Columbia 2014. godine.
Godinu kasnije postao je direktor zdravstvene službe Detroita. Radio je na obnovi javnozdravstvenih usluga u gradu koji je prolazio kroz posljedice velike finansijske krize. Kasnije je, od 2023. do 2025, vodio resor zdravstva, socijalnih i boračkih pitanja okruga Wayne, kojem pripada i Detroit.
Politički put koji nije počeo pobjedom
Prvi veliki izborni pokušaj završio mu je porazom. Na demokratskim predizborima za guvernera Michigana 2018. izgubio je od Gretchen Whitmer.
Osam godina kasnije osvojio je stranačku nominaciju za Senat, tijesno pobijedivši kongresmenku Haley Stevens. U kampanji je naglašavao univerzalno zdravstveno osiguranje, smanjenje životnih troškova i ograničavanje utjecaja korporativnog novca na politiku.
Prema izvještaju NPR-a, takvim pristupom mobilizirao je mlade i građane koji inače rjeđe izlaze na izbore. Njegova pobjeda ostvarena je u državi u kojoj su političke utrke često neizvjesne i u kojoj je Donald Trump dvaput pobijedio na predsjedničkim izborima.
Kampanja u kojoj je vjera predstavljana kao prijetnja
Završnicu izbora obilježili su i otvoreni antimuslimanski napadi. Trump je El-Sajeda nazivao „džihadistom“, dovodio u vezu s teroristima i prizivao napade od 11. septembra dok je birače pozivao da spriječe njegov ulazak u Senat.
Associated Press navodi da nema dokaza da je El-Sajed povezan s Muslimanskim bratstvom, što je bila jedna od ponavljanih optužbi. On je takve veze negirao i napade na svoju odanost zemlji nazvao sramotnim. Trumpove izjave osudio je i Bishara Bahbah, jedan od osnivača grupe Arapski Amerikanci za Trumpa, ocijenivši ih rasističkim.
Njegovi stavovi o Palestini također su bili važna tema. Protivio se američkoj vojnoj pomoći Izraelu i izraelsko djelovanje u Gazi nazivao genocidom. Istovremeno je kampanja obuhvatala i legitimne rasprave o njegovom programu, izjavama i političkim saradnicima. Vjersko etiketiranje, međutim, zamjenjivalo je raspravu o konkretnim stavovima pretpostavkom da muslimanski identitet sam po sebi predstavlja opasnost.
Ime nije mjera čovjekove vrijednosti
El-Sajedova pobjeda ne oslobađa ga odgovornosti koju nosi javna funkcija. Njegov rad treba pratiti, odluke preispitivati, a obećanja porediti s rezultatima.
Upravo takva mjerila trebaju vrijediti za svakoga: znanje, poštenje, sposobnost i odnos prema ljudima. Ime, prezime i vjera ne mogu unaprijed dokazati ni nečiju vrijednost ni krivicu.
Birači u Michiganu povjerili su mandat čovjeku čije se ime tokom kampanje koristilo za zastrašivanje. Sada će njegov zadatak biti da to povjerenje opravda radom za sve građane koje predstavlja.
akos.ba



