Kako premostiti digitalni jaz u porodici?

Uloga roditelja u usmjeravanju

Usmjeravajuća uloga roditelja predstavlja kamen temeljac u suočavanju s digitalnim izazovima unutar porodice. Ovo suočavanje zahtijeva pružanje stalne podrške djeci, aktivno slušanje djece te precizno praćenje njihovih aktivnosti na različitim platformama. Cilj ovog napora prvenstveno je podsticanje pozitivnog sadržaja i filtriranje negativnih sadržaja, kako bi se zaštitila porodična povezanost.

Organizacija vremena i mentalna koncentracija

Prvi korak u uređivanju odnosa prema uređajima jeste uspostavljanje dnevnog rasporeda za djecu, uzimajući u obzir različitost njihovih dobnih skupina i uzrasta, uz insistiranje na tome da se odredi vrijeme isključivo za porodično druženje kojeg će se svi redovno pridržavati, naročito tokom obroka.

Kako bi se osigurao najviši stepen djelotvorne komunikacije, neki roditelji praktikuju da prije početka porodičnog druženja odrede korpu ili sto izvan mjesta okupljanja porodice na koje će odložiti mobilne telefone i tablete.

Cilj ovog postupka jeste pripremiti um za potpunu koncentraciju na porodicu i spriječiti rasijanost koja nastaje zbog odgovaranja na poruke ili stalne virtuelne komunikacije.

Odgoj vlastitim primjerom

Današnja generacija suočava se sa stvarnim komunikacijskim jazom koji se ogleda u upotrebi posebnog jezika, izraza, brojeva i simbola koje roditelji teško razumiju, iako oni izražavaju potpune misli i rečenice.

Postalo je neophodno izdvojiti vrijeme za neposredan razgovor s djecom kako bi se ovaj jaz smanjio i kako bi se razumjeli njihovi svjetovi. Ova usmjeravajuća uloga ne može biti potpuna bez principa odgoja vlastitim primjerom. Nije logično tražiti od djece da ostave svoje uređaje dok su roditelji zauzeti svojim telefonima.

Fizička prisutnost roditelja uz istovremenu digitalnu zaokupljenost stvara stanje porodične razdvojenosti u kojem se duše udaljavaju, pa djeca bivaju u jednom svijetu, a roditelji u drugom. Zato inicijativa roditelja da prvi ostave svoje uređaje predstavlja osnovnu garanciju jačanja stvarnih porodičnih veza.

Društvene mreže i ravnoteža koristi

Društvene mreže nose velike naučne, kulturne, društvene i vjerske koristi, ali istovremeno sadrže i velike štete i opasnosti. Da bi se osigurala pravilna upotreba koja razvija vještine i znanja djece, potrebno je aktivirati regulaciju, usmjeravanje, nadzor i toplu pratnju, u skladu sa svakom dobnom fazom.

Znakovi ovisnosti djeteta o digitalnim uređajima

Nedostatak usmjeravanja od strane očeva i majki dovodi do pojave znakova koji upozoravaju na ovisnost. Među najvažnijima su:

• Gubitak interesa za ranije aktivnosti i nedostatak želje da im se ponovo vrati.
• Osjećaj nelagode i tjeskobe kada uređaj nije u njegovoj blizini.
• Potreba za sve dužim vremenom kako bi uživalo u bilo kojoj drugoj alternativi.
• Primjetni poremećaji sna i izvršavanja školskih obaveza.
• Pojava negativnih i loših postupaka i ponašanja.
• Nastojanje da se uređaji sakriju i da se potajno koriste tokom dugih vremenskih perioda.
• Bježanje od problema i negativnih osjećaja kroz pretjeranu upotrebu uređaja.
• Pogoršanje djetetovih društvenih odnosa.
• Pad školskog uspjeha i slabiji obrazovni rezultati.

Zdravstvene i psihološke posljedice pretjerane upotrebe digitalnih uređaja

Pretjerana upotreba digitalnih uređaja negativno utiče na zdravlje djeteta, a dimenzije ove opasnosti mogu se podijeliti na dvije glavne oblasti:

Prvo: zdravstvene i tjelesne štete

Pretjerana upotreba predstavlja veliku opasnost za bubrege, kožu, mozak i reproduktivne organe, dok se oči smatraju organom koji je najviše izložen opasnosti. Štetne posljedice uključuju:

• izazivanje ozbiljnih tumora, poput raka mozga, glavobolje i drhtanja;
• povećavanje autističnih obilježja i povučenosti;
• uništavanje moždanih ćelija i negativan uticaj na dugoročno pamćenje;
• pojavu lijenosti i tjelesne i intelektualne tromosti, kao i pretilosti;
• pojavu tumora na vratu i zakrivljenost leđa;
• slabljenje sposobnosti koncentracije i obrazovnih postignuća;
• pojavu patoloških ponašanja, poput bolesti drhtanja ruku kao posljedice vibrirajućih igara;
• štetno djelovanje elektromagnetnog zračenja koje izaziva hronične glavobolje, napetost, emocionalnu uznemirenost, frustraciju, upalu zglobova i krhkost kostiju.

Drugo: psihološke i društvene štete

Pored zdravstvenih rizika, digitalna ovisnost ostavlja negativne tragove na psihološkoj strukturi djeteta i njegovim sposobnostima interakcije, što ugrožava njegovo zdravo uklapanje u porodicu i okruženje. Ova pretjerana upotreba predstavlja opasnost čije se posljedice jasno mogu uočiti kroz sljedeća ponašanja:

Društveno povlačenje: izolacija koja nastaje zbog pretjerane upotrebe lišava dijete mogućnosti da stekne vještine djelotvorne komunikacije, koje su osnovne za društveni i profesionalni uspjeh. To kod njega može izazvati stidljivost i tromost, što negativno utiče na njegov razvoj.

Agresivnost: prevlast ratova, borbi i sukoba u dječijim igrama izaziva kod njih sklonost nasilju i agresivnosti.

Poremećaji ponašanja: ovisnost izaziva nepoželjne navike poput tjeskobe, napetosti, nervoze i agresivnog ponašanja.

Uticaj na ugled: korištenje društveno i vjerski neprihvatljivih izraza i ponašanja dovodi do toga da ih se ljudi klone.

Intelektualna eksploatacija: izloženost uznemiravanju, prijetnjama i usađivanju opasnih i destruktivnih ideja.

Porodična dezintegracija: smanjenje komunikacije između članova porodice čak i kada se nalaze na istom mjestu, uz mogućnost da dijete nepoznatim osobama otkrije privatne informacije o porodici.

Moralna prijetnja: otvaranje sadržaja koji nije primjeren uzrastu ugrožava moralni, vjerski i intelektualni sistem vrijednosti.

Načini pozitivne upotrebe

Ovi digitalni uređaji mogu se koristiti na pozitivan i konstruktivan način primjenom preventivnog pristupa koji obuhvata sljedeće korake:

• Fizička prisutnost roditelja uz djecu tokom korištenja uređaja kako bi im pružili pravilno usmjeravanje.
• Ograničavanje korištenja uređaja na zajedničke prostorije u domu i zabrana njihovog korištenja na izolovanim mjestima.
• Provjeravanje da li su programi koje dijete gleda primjereni njegovom uzrastu, učenjima vjere, društvenim normama, običajima i lokalnim i porodičnim tradicijama.
• Određivanje vremena predviđenog za korištenje uređaja, kako bi se izbjegla iscrpljenost moždanih ćelija, slabljenje vida i prerana demencija te smanjila izloženost štetnom zračenju.
• Korištenje ovih uređaja u školskom okruženju radi unapređenja obrazovanja i razvoja dječijih vještina i njihovih naučnih znanja i iskustava.
• Obezbjeđivanje korisnih alternativa koje smanjuju digitalnu zaokupljenost, poput bavljenja sportom, crtanja i različitih aktivnosti.
• Obaveza očeva i majki da ograniče vlastito korištenje uređaja kako bi svojoj djeci bili najbolji primjer.

Zaključak

Ovi uređaji mogu usmjeravati dijete i razvijati njegove mentalne sposobnosti ako se koriste na pozitivan način i u trajanju koje odgovara njegovom uzrastu. Dijete treba manje od jednog sata provedenog u mentalnim vježbama koje doprinose razvoju njegovih mentalnih ćelija.

Ipak, najuzvišeniji cilj ostaje odgoj djece u bogobojaznosti prema Allahu i strahu od Njega, te podsjećanje da On poznaje njihove tajne i njihove namjere, kako bi oni sami bili nadzornici nad sobom.

To polazi od riječi Uzvišenog Allaha:

„Zaista će se i sluh, i vid, i srce – za sve to odgovarati.“ (El-Isra, 36.)

Kao što je pjesnik izrazio ovo duboko značenje:

„A kada ostaneš sam u tami, a duša te poziva ka prijestupu,

stidjet ćeš se pogleda svoga Gospodara i reci joj:

‘Onaj koji je stvorio tamu – vidi mene.’“

Ako svoje dijete dovedeš do ovog stepena svijesti o njegovom Gospodaru i nadzoru nad samim sobom, to je pravi uspjeh u suočavanju s opasnostima društvenih mreža.

akos.ba