Na Ahiret preselio hafiz prof. dr. Halil ef. Mehtić
Na Ahiret je preselio hafiz prof. dr. Halil ef. Mehtić — istinski alim, učač Kur’ana, pedagog i edukator te borac za islam u najtežim vremenima za naš narod. Bio je oličenje skromnosti, morala i učenosti, čovjek koji je svoj život posvetio vjeri, znanju i službi zajednici.
Život i školovanje
Halil ef. Mehtić rođen je 1953. godine u Donjem Vakufu, gdje je završio osnovnu školu. Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1975. godine, nakon čega je odradio godinu dana radnog iskustva i služio vojni rok u tadašnjoj JNA.
Godine 1977. upisuje se u prvu generaciju Islamskog teološkog fakulteta u Sarajevu, koji završava 1981. godine. Još kao student, 1979. godine, osnovao je prvi Islamski kulturni centar za muslimane bivše Jugoslavije u Frankfurtu na Majni. Iste godine predstavljao je tadašnju Jugoslaviju na Prvom svjetskom takmičenju učača Kur’ana u Mekki.
Magistrirao je iz oblasti tefsira i kur’anskih znanosti na Univerzitetu za islamske studije u Karačiju (Pakistan) 1999. godine, a doktorirao 2007. na Univerzitetu Ez-Zitouna u Tunisu.
Imamska služba i doprinos zajednici
Po završetku fakulteta, hafiz Mehtić je postavljen za imama i hatiba Sultan-Ahmedove (Čaršijske) džamije u Zenici, gdje je služio sve do agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Godine 1990. izabran je za predsjednika Udruženja Ilmijja BiH, na čijem je čelu ostao do 1997. Tokom njegovog mandata pokrenut je časopis Muallim i prvi ilustrovani dječiji časopis Kevser, čime je ostavio trajan trag u razvoju islamske prosvjete.
Zajedno s dr. Nusretom Isanovićem 1993. godine osniva Islamsku pedagošku akademiju u Zenici (danas Islamski pedagoški fakultet), i iste godine biva imenovan prvim zeničkim muftijom. Kasnije je obavljao i dužnost dekana tog fakulteta, gdje je predavao Kiraet i Metodiku duhovnog odgoja.
Zenički proces i iskušenja pod režimom.
U Zeničkom procesu, povezanim sa Sarajevskim, meta tadašnje državne bezbjednosti i vlasti bio je upravo hafiz Mehtić, tada imam Sultan-Ahmedove (Čaršijske) džamije u Zenici, koji se nakon fakultetske diplome aktivno posvetio prosvjetiteljskom radu i oživljavanju islamske ideje.
Hafiz Mehtić je uhapšen 21. januara 1986. godine u svom stanu, kada počinje istraga, pritisci na svjedoke i pokušaji pronalaska “dokaza” za montiranu optužnicu da “radi na rušenju državnog režima”. Ovaj proces, montiran od strane komunističkih vlasti, imao je jasan cilj: zastrašiti i obeshrabriti svakog ko bi se usudio govoriti o vjeri, identitetu i pravima muslimana u tadašnjem sistemu.
U istražnom zatvoru hafiz Mehtić je proveo nešto više od 400 dana. Tamo je stigao sa znanjem pola Kur’ana napamet, a izašao kao hafiz — jer je upravo tih dana, u zatvorskim uslovima, obnovio i kompletirao hifz. Postao je tako jedini bosanskohercegovački hafiz koji je Kur’an naučio napamet u zatvoru.
Sudski proces je na kraju okončan oslobađajućom presudom. Ipak, hafiz Mehtić ni nakon toga nije bio pošteđen pritisaka i nepravdi. Smijenjen je s mjesta muftije zeničkog bez obrazloženja, bio je i kandidat za reisa u BiH, a od 2015. godine obavljao je funkciju dekana Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici.
U emotivnim prisjećanjima na ta teška vremena, hafiz Mehtić je često govorio kroz suze, evocirajući uspomene na ljude i događaje iz istrage i suđenja.
Rukovođenje i akademski angažman u poratnom periodu
Tokom agresije na BiH hafiz Mehtić je bio pripadnik Prve zeničke brigade, a kasnije jedan od osnivača Sedme muslimanske brigade. Od 1993. godine, kao rukovodilac Ureda Mešihata IZ BiH, usmjerio je svoju energiju na organizaciju vjerskog života u oslobođenim područjima.
Na akademskom planu, kao profesor i dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici, generacijama studenata prenosio je ljubav prema Kur’anu i nauci, podsjećajući ih da se istina i dostojanstvo uvijek brane znanjem.
Trag koji ostaje
Hafiz Mehtić bio je je simbol istrajnosti, dostojanstva i vjere. Njegov život, obilježen progonima, ali i neiscrpnom snagom duha, ostaje inspiracija budućim generacijama. Njegove riječi, djela i osmijeh, uvijek skroman, ostavili su dubok trag u srcima onih koji su ga poznavali.
Molimo Allaha Uzvišenog da mu oprosti grijehe, primi njegova dobra djela, podari mu prostrani Džennet, a porodici, kolegama i prijateljima daruje sabur i utjehu.
Inna lillahi wa inna ilejhi radži’un — svi smo Allahovi i Njemu se vraćamo.
akos.ba
