Ramazan 2025: Mnogo više od posta – mjesec milosti i smisla
Vjernik tokom ramazana nastoji da njeguje vrline kao što su saosjećanje, dobrota, poniznost, strpljenje, upornost i otpornost. Pri tome je Kur’an – prvi put objavljen u ramazanu – krajnji vodič za prolazak kroz ovu fazu duhovne samotransformacije.

Ramazan, najsvetiji i najiščekivaniji mjesec u islamskom kalendaru je stigao. Radosno su ga dočekale gotovo dvije milijarde muslimana širom svijeta. Počeli su s postom od zore do zalaska sunca, uzdržavajući se od hrane i pića.
Ramazan je vrijeme duboke duhovne obnove, poticanja discipline, zahvalnosti i povezanosti – njegov utjecaj proteže se mnogo dalje od suzdržavanja od hrane i pića.
Iako su dobrobiti posta za fizičko zdravlje već odavno utvrđene, pored njih, postoji još mnogo načina na koje ramazan jača ljudski duh. Nekoliko aspekata se posebno ističe.
Post za dušu
Poslanik Muhamed je ohrabrio vjernike da slijede najviši i najcjelovitiji oblik duhovnog posta eliminirajući sve smetnje – kao što su jelo i piće – i fokusirajući se na dublju povezanost s Bogom i duhovnošću.
Kao rezultat toga, ramazan postaje vrijeme za duboko duhovno razmišljanje i samootkrivanje, nudeći vjernicima priliku da zastanu, preusmjere se i teže ka svom najboljem ja. U idealnom slučaju, ova transformacija se proteže i poslije ovog mjeseca, oblikujući ljudski karakter i djelovanje tokom cijele godine.
Kao što je objasnio muslimanski učenjak Bediuzzaman Said Nursi s početka 20. stoljeća, cilj je uključiti sve unutarnje i vanjske sposobnosti u duhovni post i ući u neku vrstu gotovo blaženog stanja.
Izbjegavanje nezdravih i negativnih osjećaja i postupaka jedna je od težnji posta. Više nego ikad, muslimani pokušavaju da se suzdrže od lošeg govora poput ogovaranja, ljutnje i nemorala. Fokus je na samopročišćenju i ličnom razvoju moralnog karaktera. Suzdržavanje od nepristojnog govora, pogleda i ponašanja su načini da se postigne ovaj visoki ideal posta.
U ovom procesu potpune predanosti i duboke kontemplacije, onaj koji posti ulaže napore da njeguje važne vrline kao što su saosjećanje, dobrota, poniznost, strpljenje, upornost i otpornost. Ovdje je Kur’an – prvi put objavljen u mjesecu ramazanu – krajnji vodič za prolazak kroz ovu fazu duhovne samotransformacije.
Prihvatanje jednostavnosti: Snaga manjeg
U svijetu vođenom konzumerističkim stavom, ramazan podsjeća ljudski duh, kroz blagu i umjerenu apstinenciju, da je povratak osnovnom zdrav za ljudski duh.
Konzumiranje previše prerađene hrane i prekomjerna konzumacija nisu korisni za zdrav način života. Život pun jednostavnosti i zadovoljstva omogućuje duhu da ponovo diše. On njeguje veće poštovanje prema prirodnim resursima zemlje.
Treba izbjegavati rasipništvo i pretjeranost. Razumijevanje da čovjeku ne treba mnogo da bi bio zadovoljan snažan je trenutak unutrašnjeg oslobođenja. U isto vrijeme, ramazan povećava zahvalnost i poštovanje prema egzistencijalnim stvarima kao što su voda i hrana podižući njihovu pravu vrijednost.
Esencijalizam također uključuje smanjenje svih distrakcija, oslobađanje srca od svih teških tereta i oslobađanje od toksičnih odnosa. Distanciranje od stresa i zavisti te ograničavanje materijalističkog načina života dobri su načini da se fokusirate na jednostavnost.
Iskoristiti digitalnu detoksikaciju s društvenih mreža, ako to postane pretjerano zamorno i utječe na nečiju mentalnu dobrobit, također se čini mudrim. Ramazan je vrijeme introspekcije i preispitivanja vlastitog života i odnosa.
Jačanje veza
Hranu u kojoj se uživa na kraju dana često priprema mnogo ljudskih ruku radeći zajedno. Više nego ikada, ramazan služi kao podsjetnik na ljudsku međuovisnost i našu temeljnu potrebu jednih za drugima.
Javlja se osjećaj potrebe za zajedništvom, solidarnošću i dobročinstvom. Ramazan poziva ljudska bića da hrane i jačaju jedni druge velikodušno dijeleći svoj imetak i dobra. U ovom vremenu darivanja, muslimani izdvajaju 2,5 posto svog imetka potrebitima kao ispunjenje njihove obavezne milostinje (zekata). Također su domaćini i sponzori mnogih javnih iftara i pozivaju svoje komšije nemuslimane da im se pridruže. Ovi programi su odlična prilika za učenje i međusobno povezivanje.
Osim toga, njegovanje zdrave i smislene društvene veze ključno je za ljudski procvat i vitalnost.
Sveti mjesec poziva ljude da njeguju društvene veze i odgovaraju na međusobne emocionalne i mentalne potrebe. Usamljenost je štetna za ljudsko zdravlje. Snažne veze u zajednici su neophodne za opće dobro.
Zajedno prekidamo post, provodimo više vremena u zajedničkim molitvama, pružamo ruku jedni drugima kroz djela ljubaznosti i dobročinstva – sve to pomaže u suzbijanju izolacije i potiče veći osjećaj pripadnosti.
U tom duhu ramazan predstavlja period da se holistički odgovori na potrebe drugih ljudskih bića. Briga o porodici, rodbini, prijateljima, komšijama i bližnjima ključni je aspekt holističkog posta. Ulaganje napora da se oslobodi ljutnje i zamjerki, pokušaj da oprosti drugima i da se pomiri s njima – sve su to načini čišćenja i pročišćavanja srca od svih nepotrebnih tereta.
Zbog svih ovih i mnogih drugih razloga, ramazan je prikladno opisan kao mjesec milosti i muslimani ga uvijek pozdravljaju kao priliku duhovnog preporoda i obnove. S fokusom na lični samorazvoj i izgradnju zdrave zajednice, i nemuslimani mogu cijeniti mnoge dobrobiti ove bogate duhovne sezone – ramazana.
akos.ba