Hrana za mozak i koncentraciju
Prije nego što počnemo važno je naglasiti da ne postoji nijedna hrana koja će zamijeniti uravnoteženu i raznovrsnu prehranu i sama od sebe učiniti vas novim Einsteinom.
Mozak je organ koji koristi apsolutno sve vitamine i minerale u manjim ili većim količinama. Nedostatak bilo kojeg nutrijenta može se negativno odraziti na mozak.
Ipak, postoje hrane koje mozgu pružaju ono što mu je najpotrebnije za normalnu funkciju. Postoje i hrane koje čuvaju mozak od štete i utjecaja starenja. Navedimo neke od najvažnijih:
1. Riba
Većina riba sadrži omega 3 masne kiseline, naročite one masnije poput lososa. Kada uzmemo u obzir činjenicu da je čak 25% mozga sačinjeno od jedne vrste omega 3 masne kiseline (DHA) onda je jasno zašto je ovo ultimativna hrana za mozak.
Ribe koje su najbolji izvori omega 3 masnih kiselina su: tuna, skuša, losos, jesetra, cipal, strijela, inćuni, srdele i pastrmka. Ako si ne možete iz nekog razloga obezbjediti ribu, postoje i omega 3 kapsule koje možete kupiti u apoteci. Pored mozga dobre su i za srce.
Omega 3 je naročito učinkovita kod djece sa poremećajem koncentracije (ADHD).
2. Orasi
Orasi su još jedna hrana bogata omega 3 mastima, ali pored toga oni sadrže još nekoliko nutrijenata važnih za mozak. U Velikoj Britaniji je nedavno rađena studija na 64 studenta u kojoj su naučnici probali naći vezu između konzumacije oraha i poboljšanih mentalnih sposobnosti. Ispitanici koji su jeli orahe imali su bolje sposobnosti verbalnog zaključivanja (uradili su taj dio testa sa 11,2% boljim rezultatom).
3. Borovnica
Borovnica je voće krcato antioksidansima koji ublažavaju štetu izazvanu oksidacijom. Pošto je mozak jedan od organa koji su pod najvećim udarom (zbog velike potrošnje energije), antioksidansi igraju važnu ulogu u očuvanju tog organa.
4. Jaja
Jaja su jedan od najboljih izvora nutrijenta holina. Holin je potreban mozgu za stvaranje neurotransmitera acetilholina koji ima utjecaj na memoriju, strukturu i organizaciju raznih regiona mozga, te stvaranje neurona i sinapsi u mozgu.
Ovaj nutrijent utječe na mozak čak i prije rođenja. Neke studije ukazuju na to da unos većih količina holina u trudnoći povoljno utječe na dugotrajnu memoriju djeteta. Smatra se da je moguće predvidjeti memoriju u starosti na osnovu toga koliko holina je majka unosila u trudnoći (ovo je testirano na životinjama).
Još jedan dobar izvor holina pored jaja je teleća jetrica.
Treba napomenuti da jaja također sadrže i selenij, još jedan nutrijent važan za zdravlje mozga.
5. Grožđe
Pored brojnih vitamina koje sadrži, grožđe ima i resveratrol, antioksidans koji je postao poznat zbog tvrdnji da produžava život. Malo je poznato da resveratrol može odgoditi ili potpuno spriječiti nastanak Alzheimerove bolesti.
Naučnicima još uvijek nije poznato na koji način funkcionira ali ako može spriječiti Alzheimerovu bolest onda sigurno ne može biti loše za vaš mozak.
Šta je još bitno za mozak i koncentraciju?
Ako vam je koncentracija slaba moguće je da vam fali željeza. Ovo je jedan od najčešćih prehrambenih nedostataka, a naročito je čest među ženama (zbog gubitka krvi tokom menstrualnog ciklusa). Neki od simptoma manjka željeza su loša koncentracija, umor i letargija. Hrane koje su bogate željezom su: pileća jetrica, grah, špinat, kamenice, dagnje, puretina, tunjevina, govedina, piletina, grožđice.
Na mozak utječe i druženje. Osobe koje imaju mnogo prijatelja imaju bolju memoriju.
Za kraj napomenimo da je i vježba jako bitna za zdravlje mozga. Mnoge osobe nisu upoznate sa činjenicom da vježba utječe na stvaranje novih moždanih ćelija. Ako provodite dane sjedeći i ne radeći ništa, to bi mogao biti razlog mentalne sporosti. Fizička aktivnost također ima i antidepresivni učinak.
