Trideset godina Islamske vjeronauke u odgojno-obrazovnom sistemu BiH

Na Fakultetu islamskih nauka (FIN) Univerziteta u Sarajevu (UNSA) 17. i 18. novembra je održana konferencija s međunarodnim učešćem “Trideset godina Islamske vjeronauke u odgojno-obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine: iskustva, izazovi i perspektive”.

Konferenciju su organizirali FIN i Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini povodom obilježavanja tridesetogodišnjice postojanja Islamske vjeronauke u odgojno-obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine (1992–2022) i osnivanja Studijskog programa islamske vjeronauke i religijske pedagogije na FIN-u. 

Na konferencijskim izlaganjima predstavljeni su uloga i značaj vjerskog obrazovanja u javnom odgojno-obrazovnom sistemu. Kroz pregled mnogostrukih iskustava vjeronaučnog obrazovanja u odgojno-obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine i odgojno-obrazovnim sistemima u regionu (Hrvatska i Srbija) i Evropi (Austrija, Njemačka), analizirani su uloga, značaj, ciljevi, položaj i status, te ishodi i utjecaji vjeronauke.

Na konferenciji su predstavljena i iskustva vjeronaučnog obrazovanja iz ugla katoličke, pravoslavne i islamske vjeronauke, a bilo je i riječi o ulozi Fakulteta islamskih nauka u obrazovanju vjeroučiteljskog kadra 30 godina od osnivanja Studijskog programa islamske vjeronauke i religijske pedagogije.

Kritički su analizirani izazovi koji stoje pred vjeronaukom na planu tumačenja i poučavanja vjere između religijske tradicije i modernosti u javnom prostoru, društvenih i kulturnih izazova koji stoje pred vjeroučiteljima u odgoju, poželjnih osobina vjeroučitelja, obilježja kulture i vrijednosti mladih u susretu s vjeronaukom, te izazova u kontekstu realizacije vjeronaučne nastave.

Govorilo se i o perspektivama islamskog obrazovanja unutar školskog sistema, novim potrebama i zahtjevima u obrazovanju i jačanju kompetencija vjeroučiteljskog kadra, inovacijama u islamskom obrazovanju u kontekstu kurikuluma, udžbenika i nastavnih materijala te o primjeni novih kreativnih nastavnih modela u realizaciji nastave.

Učešće na konferenciji uzeo je veći domaćih i međunarodni znanstvenika, istraživača, edukatora, stručnjaka, nastavnika vjeronauke i drugih sudionika. 

Konferencija je zatvorena usvajanjem zaključaka i preporuka za buduće djelovanje u ovoj oblasti. Neki od zaključaka konferencije su: analiza ranih rasprava o uvođenju vjeronauke u školski sistem; razmjena primjera dobre prakse u vjeronauci između BiH i zemalja u regionu i Evropi; preporuka za analizu razvoja vjeronauke (kadra, statusa, pohađanja…) po muftijstvima ili kantonima i u RS-u; preporuka za aktivnije djelovanje udruženja vjeroučitelja i publiciranje stručnih radova vjeroučitelja; rad na novim zajedničkim odgojno-obrazovnim međureligijskim projektima; dalja sagledavanja utjecaja vjeronauke na vrijednosti i ponašanja učenika; rad na jačanju vjeroučiteljskih kompetencija u kontekstu novih društvenih i kulturnih izazova, te kompetencija za rad s djecom s teškoćama u razvoju; rad na razvoju platforme za pohranjivanje kvalitetnih digitalnih didaktičkih materijala za vjeronauku; izdavanje udžbenika vjeronauke na ćirilici za područje RS-a i nastavak istraživačkih intervjua sa nastavnicima o vjeronaučnim iskustvima.

(Preporod.info)