Koje su posljedice preskakanja obroka?
U organizmu čovjeka se skoro ništa nije izmijenilo od vremena kad je primitivni čovjek bio lovac i kada nije imao mnogo različitih namirnica u svakodnevnoj ishrani. Svakako je došlo do određenih minimalnih promjena u genetskom kodu nakon prelaska čovjeka iz nomadskog načina života (kada je samo lovio) u mirniji život sa uzgajanjem poljoprivrednih kultura.
Pored uzimanja grickalica, drugi najčešći poremećaj u navikama u ishrani je preskakanje obroka. U našoj praksi, od mnogih pacijenata čujemo da ne doručkuju, ali ima i sljedećih izjava: ne večeram uopšte jer je to zdravije: ujutro jedem samo voće; pojedem do 2 kg voća svaki dan; nikada ne stignem da ručam; uopšte ne jedem dobro, najslađe mi je da jedem uveče u 11, itd… sve ovo nije dobro, uopšte nije dobro!
U organizmu čovjeka se skoro ništa nije izmijenilo od vremena kad je primitivni čovjek bio lovac i kada nije imao mnogo različitih namirnica u svakodnevnoj ishrani. Svakako je došlo do određenih minimalnih promjena u genetskom kodu nakon prelaska čovjeka iz nomadskog načina života (kada je samo lovio) u mirniji život sa uzgajanjem poljoprivrednih kultura.
Voće i bobice su drevni lovci jeli kad nisu imali ulov, to jest, kad nisu mogli da nabave meso. S druge strane, ljudi koji su se bavili poljoprivredom su osim mesa jeli i razno povrće, žitarice i voće, pa se njihov organizam pomalo i polahko prilagodio na takvu vrstu hrane. Na ovom saznanju iz historije se bazira teorija ishrane po krvnim grupama. Prvi lovci su imali 0 krvnu grupu, a kasnije je došlo do promjena, jer se mijenjao i način života i ishrana. Po toj teoriji, 0 krvna grupa stvara odličnu energiju od unijetog mesa, dok A krvna grupa, ima veliko opterećenje organizma od mesa. Ipak voće samo po sebi, nikako ne daje gradivne elemente organizmu.
Za funkcionisanje srca i unutrašnjih organa, neophodni su proteini i masti. Voće je poželjno jesti umjereno i u određeno vrijeme u toku dana, a to je, po zakonu fiziologije ljudskog organizma oko 17 časova, ali o tome će mnogo više riječi biti kasnije.
Veliki problem nastaje kod ljudi koji izbjegavaju doručak (najvći broj), ili uzimaju veoma malu količinu hrane ujutru, ili samo voće ( što takođe često čujemo). O ovome naučnici znaju skoro sve i ne postoji više ni najmanja sumnja u opravdanost unosa određenih, veoma visokokalorijskih namirnica, upravo ujutru, upravo kad je nivo kortizola, hormona budnosti, u našem krvotoku najviši i kada je lučenje insulina najaktivnije. U ovom periodu je metabolizam najsnažniji, najbrži i najefikasniji. Tada se najbolje osjećamo, organizam priprema energiju za sve naše dnevne aktivnosti.
Šta se zapravo dogodi kada preskočimo unos hrane ujutru?
Nivo hormona kortizola je veliki, u krvi nam je blaga hipoglikemija, ili kod mnogih ljudi čak i veći pad šećera. Iako možda i ne osjećamo nikakvu glad, naš želudac i cijeli digestivni sistem se sprema da primi hranu, pa počinje sa predodređenim izlučivanjem određenih supstanci koje treba da pomognu u varenju. Aktiviraju se brojni hormonsko-enzimski mehanizmi koji služe u stvaranju neophodne energije za rad srca, mišića i mozga (i svih unutrašnjih organa).
Šta mi uradimo?
Tada mi preskočimo ovaj obrok, ili još gore, popijemo kafu sa šećerom (ili još gore od toga- popijemo kafu sa vještačkim zaslađivačem) i time bukvalno zaključamo, sva vrata na našim masnim ćelijama, to jest adipocitima, one započinju intenzivan proces zaštite svih svojih postojećih rezervi neophodne energije za rad organa.
IZVOR: Kako usporiti starenje – dr. Ana Gifing
Za Akos.ba pripremila: Arnela Mujezinović
