Poslanik, a.s., i griješnici

Svaki musliman koji traga za istinom dužan je tragati i za potpunom uputom koja je došla od poslanika Muhammeda, a.s., i to u svakom segmentu života. Allahov Poslanik, a.s., imao je misiju da odvraća Božija stvorenja od postupaka koje je Uzvišeni Allah nazvao grijehom. Time je slijedio kur’anski ajet koji kaže: ,,Ti opomeni Kur’anom onoga koji strahuje od kazne.” (Kaf, 45)

Allahov Poslanik, a.s., ustrajavao je na ukazivanju na grijehe, pa makar oni bili i sitni, jer je time htio ljude sačuvati od bilo kog vida griješenja. Iz tog razloga njegovi ashabi su bili najbogobojazniji ljudi. Oni su se klonuli svega onoga što bi im bilo sumnjivo kako bi se sačuvali od i od najmanjih mogućih (eventualnih) pogrešaka. Ukoliko bi i napravili neki prijestup nastojali bi se odmah pokajati i učiniti istigfar, jer ih je tome podučio njihov uzor, Muhammed, s.a.v.s.

On je podsticao ashabe, ali i muslimane uopće, da dnevno donose što više istigfara, kako bi broj istigfara bio veći od broja eventualnih dnevnih prijestupa jednog pojedinca. Jedne prilike je rekao: ,,Kada neko od vas učini neki prijestup neka odmah nakon njega učini dobro djelo koje bi taj prijestup izbrisalo. I lijepo postupajte s ljudima.” (Tirmizi)

Poslanik je kod ukazivanja na pogreške bio itekako pravedan. Prema svakom je postupao isto. Poznat je primjer kada je neka žena ukrala nešto u toku pohoda za oslobođenje Mekke, pa je njena rodbina molila Usamu b. Zejda, da posreduje kod Allahovog Poslanika za tu kradljivicu, pa je Poslanik odbio. Jedne prilike je rekao da kada bi i negova kćerka Fatima nešto tuđe uzela i prema njoj bi se ophodio isto.

Tokom svog djelovanja i ukazivanja na grijehe nastojao je da prikaže besmislenost i štetnost tih grijeha kako bi ih se ljudi klonuli. Ispravljao je vrlo blago i mudro neuke griješnike i prema njima bio obazriv. Ukoliko je vidio da neuki griješnik prijestup čini iz neznanja bio bi strpljiv prema njemu želeći da ga na pravi način i uputi, da je ono što čini kod Allaha uistinu grijeh.

Kako smo i spomenuli poticao je muslimane da nakon neke pogreške odmah učine neko dobročinstvo kako bi im meleci taj prijestup zamijenili dobrim djelom.

Enes ibn Malik prenosi da je bio kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., kada je došao neki čovjek i tražio od Poslanika da ga očisti priznavši da je počinio neki grijeh. Pošto je u međuvremenu nastupio namaz Poslanik mu ništa nije rekao već je nakon otklanjanog namaza u džematu rekao čovjeku da ponovi svoj upit. Kada mu je ovaj ponovio da želi da se očisti nakon učinjenog grijeha Resullullah, a.s., ga je upitao: ,,A zar nisi klanjao s nama?” Čovjek je rekao: ,,Da.” Tada mu Poslanik reče: ,,Onda ti je Allah oprostio tvoj grijeh.” (Buhari i Muslim)

Iako je ogromna razlika između neukog griješnika i onoga koji svjesno učini grijeh i poznaje propise i posljedice tog grijeha, Allahov Poslanik je imao strpljenja i sa onima koji svjesno griješe želeći da im olakša i popravi stanje a ne da im oteža i vjeru učini teškom. Primjer toga je hadis koji prenosi Ebu Hurejre da je Poslaniku jednom došao čovjek i rekao: ,,Propao sam o Allahov Poslaniče!” Poslanik ga upita: ,,A šta te to upropastilo?” Čovjek reče: ,,Općio sam sa svojom ženom u ramazanu.” Poslanik ga upita: ,,Imaš li toliko da bi mogao osloboditi roba?” ,,Ne”, odgovori čovjek. Poslanik ga upita: ,,Možeš li izdržiti da postiš dva mjeseca uzastopno?” ,,Ne”, odgovori čovjek. Onda ga Poslanik upita: ,,Imaš li toliko da bi mogao nahraniti 60 siromaha?” ,,Nemam”, reče čovjek. Nakon toga je naredio Poslanik da mu se donese korpa ispletena od palminog lišća (arak) u kojoj su bile hurme. Poslanik mu to dade i reče: ,,Podijeli ih kao sadaku.” Čovjek upita: ,,Je li nekom siromašnijem od nas? Nema između ova dva kamenjara (misleći na Medinu koja se nalazila tada u takvom prostoru) ljudi a da su im ove hurme potrebnije od nas.” Tada se Vjerovjesnik, s.a.v.s., nasmijao toliko da su mu se ukazali očnjaci, pa je potom rekao: ,,Idi i nahrani njima svoje ukućane.” (Buhari i Muslim)

Ovo je fascinantan primjer tolerantnosti i fleksibilnosti islama putem kojeg nas Poslanik podučava da i za velike grijehe uvijek ima izlaz i rješenje koje se na kraju može pretvoriti u dobročinstvo i lijep završetak.

Mnoštvo je Poslanikovih hadisa koji nas podučavaju kako i prema ljudima griješnicima trebamo imati strpljivost i razumijevanje i sa svakim se lijepo ponašati, jer nikad ne znamo kad će Allah dati da se našim ili nečijim drugim sebebom (uzrokom) neko okani nekog grijeha, te bude upućen i spašen.

Gospodar svjetova kaže: ,,A ti sa svakim lijepo.” (Kur’an)

Za Akos.ba priredili: Admir Iković i Adisa Omerbašić