INFOGRAFIKA: Izrael suočen s jednom od najvećih političkih kriza u svojoj historiji

Izrael je suočen s jednom od najvećih političkih kriza u svojoj historiji s obzirom na to da još jedanput nije uspostavljena koaliciona vlada, javlja Anadolu Agency (AA).

Nakon drugih prijevremenih izbora, koji su održani 17. septembra, koaliciona vlada u Izraelu nije formirana, zbog čega je izraelski parlament bio primoran da po treći put u manje od godinu dana ide na prijevremene izbore.

Glasanjem održanim jučer u parlamentu je usvojena odluka da se prijevremeni izbori raspišu za 2. mart 2020. godine.

Izraelski birači će tako za manje od godinu dana po treći put birati saziv izraelskog parlamenta. Ipak, najnovije ankete iz te zemlje nagovještavaju da se i od trećih izbora teško može očekivati da budu rješenje za političku krizu u toj zemlji.

– Sve počelo napadom na pojas Gaze –

Koaliciona kriza, koja je obilježila prošlu godinu, izbila je uspostavom primirja s Hamasom nakon izraelskog napada na pojas Gaze u novembru 2018, koji je trajao dva dana.

Tadašnji izraelski ministar odbrane Avigdor Lieberman podnio je ostavku 14. novembra, tačnije dan nakon što je Izrael sa palestinskim grupama dogovorio prekid sukoba u Gazi.

Nakon što je Libermanova stranka napustila koaliciju, broj mandata koalicijske vlade pod vodstvom Netanyahua smanjio se na 61, što se smatralo granicom povjerenja.

Netanyahuova vlada je nakon ostavke Libermana, 24. decembra 2018. godine, donijela odluku o prijevremenim izborima.

U međuvremenu, Benny Gantz, bivši načelnik Oružanih snaga Izraela, zajedno s novinarom Yairom Lapidom osnovao je političku partiju pod imenom Plavo-bijeli. Iako se radilo o tek formiranoj stranci, Gantza su mnogi od samog početka vidjeli kao velikog rivala izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu na izborima u aprilu 2019.

Ipak, na aprilskim izborima niti jedna stranka nije uspjela osvojiti 61 zastupničko mjesto u parlamentu sa 120 mjesta. Osim toga, ni desni blok na čelu s Likudom i vodstvom Netanyahua, ni lijevi blok predvođen Plavo-bijelim pod vodstvom Gantza, nisu osvojili 61 zastupničko mjesto.

– Netanyahu nije dobio podršku Libermana –

Libermanova stranka, koja je izašla iz vlasti kritizirajući na taj način Netanyahuovu politiku prema Gazi, uspjela je ući u Parlament s pet zastupnika.

Netanyahu je bio prisiljen pokucati na vrata svog bivšeg partnera Libermana, koji je ipak doveo do kolapsa njegovu vladu, jer je broj zastupnika u parlamentu pod vodstvom Likuda ostao na broju 60, što je nedovoljno za formiranje vlasti.

Liberman je postavio uslov da se odlukom parlamenta ukine povlastica koja je ultraortodoksnim Židovima omogućavala da izbjegnu tri godine obveznog vojnog roka. No, kako se i pokazalo, dogovora na tom planu nije bilo.

Na kraju, Netanyahu nije uspio formirati vladu u zadanom roku i, 30. maja, kako bi spriječio da tu obavezu preuzme njegov protivnik Gantz, donosi odluku o raspisivanju novih prijevremenih izbora.

– Bez promjena na izborima 17. septembra –

Odlukom parlamenta u Izraelu su 17. septembra ponovljeni opći izbori, Netanyahuova stranka Likud izgubila je značajan broj glasova i tako pala na drugo mjesto u izraelskom Knessetu.

Glavni Netanyahuov oponent na izborima i lider partije Plavo-bijeli Benny Gantz, uz veoma malu razliku u broju glasova, preuzeo je vodeću poziciju u izraelskom Parlamentu. Četiri desne partije, koje predvodi Likud, prema izbornim rezultatima, ima 55 zastupnika, dok lijevi blok broji 44.

Predsjednik Izraela Reuven Rivlin dao je krajem septembra mandat Benjaminu Netanyahuu, lideru partije Likud, za formiranje vlade nakon što nisu uspjeli njegovi pregovori o formiranju vlasti s Bennyjem Gantzom.

S obzirom na to da nije bilo uspjeha, ovog puta je predsjednik Rivlin, 23. oktobra, mandat za formiranje vlade predao lideru Plavo-bijelih Gantzu.

Nakon što su Netanyahu i Gantz bili bezuspješni u formiranju vlasti, predsjednik zemlje Reuven Rivlin je tu obavezu 11. novembra predao Parlamentu, koji je do 11. decembra trebao imenovati novog mandatara, no i taj rok je probijen.

Izraelski parlament je jučer donio odluku da prijevremeni izbori budu održani 2. marta naredne godine, što će biti po treći put u jednoj godini.

Uz svu krizu oko formiranja vlasti, glavni izraelski tužilac Avichai Mandelblit je prošlog mjeseca donio odluku o pokretanju sudskog postupka protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, zbog umješanosti u korupciju. Pred njim je trenutno rok od 30 dana da podnese zahtjev Parlamentu za dodjelu imuniteta.

Još nije jasno hoće li Netanyahu podnijeti zahtjev za aktiviranje imuniteta u roku od 30 dana, koji mu je dodijeljen, ali vrlo je vjerovatno da čitav taj proces može potrajati, s obzirom na to da u državi još nije formirana parlamentarna većina i samim tim nije moguće formirati Komisiju za unutrašnje poslove koja bi trebala raspravljati o zahtjevu Netanyahua.

Izraelski mediji već su počeli sa objavljivanjem predizbornih anketa. Televizija “Kanal 13” objavila je anketu prema kojom Gantzovi Plavo-bijeli osvajaju 37 zastupnika, a Netanyahuov Likud 33 zastupnička mjesta.

Neke ankete pokazuju i nešto drugačije rezultate, no niti jedna od njih ne pokazuje da će jedan od blokova na izborima osvojiti 61 zastupničko mjesto, što je minimalan broj zastupnika za formiranje vlasti.

Akos.ba