Vi ste ovdje
Home > Magazin > Moj vrt > 8 voćki koje možete posaditi u bašti ovog proljeća

8 voćki koje možete posaditi u bašti ovog proljeća

Autor:Lidija Palunko

No, dobri rezultati mogu se postići i proljetnom sadnjom koja, u poređenju sa jesenskom, ima prednost u tome što je zemljište već pripremljeno – rastresitije je, mekše i podatnije zbog zimskog uticaja mraza.

No, mislite li krenuti u proljetnu sadnju voćki, ne čekajte ni trena – zakasnite li sa sadnjom voćke, lošije će se primati, razvijati i kasnije će dati plodove. Ova sadnja obično se obavlja u kontinentalnim krajevima do sredine aprila, ovisno o tome kad ostala vegetacija krene bujati. Ako zbog loših vremenskih uslova kasnite sa sadnjom, pripremljene sadnice možete smjestiti u hladnjaču na temperaturi od 1 do 3 stepena, a korijen prekrijte vlažnim pijeskom ili piljevinom.

Prije nego što ste spremni saditi, iskopajte rupe promjera 1 do 1,5 metra i dubine malo veće od pola metra. Korijen sadnice skratite oko 30 cm do vrata, a nakon sadnje dobro pognojite.

Jabuka

Kod sadnje svakog voća bitan je početak – dobar odabir sadnog materijala. Osim što je važno znati od koga se kupuju sadnice, vrlo je bitno odabrati i pravu sortu jer veliki uspjeh u proizvodnji čini dobro izabrana sorta. Vodeće sorte u savremenim zasadima jabuke u našim područjima danas su idared, zlatni delišes, jonagold, melrose i granny smith. Vodeća sorta s većinskim udjelom u plantažnim zasadima je sorta idared. Zbog nedostatka iskustva većina početnika odlučuje se za sadnju jabuka bez detaljnog planiranja, što ima nekoliko prednosti, ali i mana. Ovako posađene sadnice narastu do 10 metara i imaju široke krošnje te su iznimno plodne, no teško ih je brati, a znaju roditi i do 200 kg jabuka koje se pri padu na tlo natuku.

Kruška

Uprkos tome što postoji velik broj sorti kruške, u proizvodnji se preporučuju one koje su najbolje u pojedinim epohama sazrijevanja. U zemljama koje su vodeće po proizvodnji kruške u Europi dominiraju sljedeće sorte: abate fetel, konferans i viljamovka. U našim područjima najbolje uspijevaju kruške sorte junska ljepotica, moretinijeva rana i santa maria, koje brzo i sazrijevaju. Kruška ima slične zahtjeve kao i jabuka, s time što bolje podnosi nižu relativnu vlagu zraka pa dobre uslove za uzgoj nalazi i u području semiaridne klime. No kruški najviše odgovara umjerena klima s dosta sunca, topline i vlage.

Trešnja

Za razliku od jabuka i krušaka, trešnje teško podnose proljetnu sadnju. Većina voćara reći će da se proljetnom sadnjom trešnje jedna godina “baca”, zbog toga što se korijen nema dovoljno vremena formirati. Trešnje posađene u proljeće stoga ljeti trebaju puno više vode kako se ne bi osušile, a ukorijene se tek nakon nekoliko godina. Kako je većina sorti trešnje autosterilna i ističu se specifičnim problemom u oplodnji, potrebno je saditi multisortne nasade tj. nasade s različitim sortama u različitim redovima.

Breskva

Pri odabiru sadnice breskve u rasadniku izaberite onu koja je stara oko godinu dana. Sadnica koje je starija od dvije godine teže se privikava na novu sredinu i zato ih treba izbjegavati pri kupovini. Vaša mala breskva trebala bi izgledati zdravo, bez znakova bolesti poput smeđeg ili žutog lišća, rupa ili crnih tački po lišću, usporenog rasta ili oštećenog korijena. Breskva za razliku od drugog voća zahtijeva da određeno razdoblje provede pod mrazom. Breskva je samooprašujuća, tako da možete posaditi samo jedno drvo i ono će rađati plodove, a najbolje ju je posaditi dok miruje, zimi ili u veoma rano proljeće.

Marelica

Najbolje vrijeme za sadnju marelice jest vrijeme mirovanja u jesen, iako se može saditi i na proljeće. Svi oštećeni dijelovi korijena trebaju se prije sadnje odstraniti, dok se sitno korijenje ne prikraćuje. Kako marelica traži puno svjetla, odabir uzgojnog oblika uvjetovan je klimatskim prilikama, a ponajviše osvjetljenjem. U kontinentalnom području kao uzgojni oblici najčešće se koriste vaza i vretenasti grm. Zadovoljavajuće podloge za marelicu još nema, što dovodi do teškoća u uzgoju i širenju ove atraktivne voćne vrste.

Šljiva

Jedna od najpoznatijih i najpopularnijih vrsta voća na ovim područjima spada u grupu koštuničavog voća. Šljive rastu vrlo rano i osjetljive su na proljetne mrazove pa je jako važno odabrati teren za uzgoj nagnut na južnu stranu kako bi zasad što dulje grijala sunčeva svjetlost. Redove slažite u smjeru sjever – jug, a izbjegavajte sadnju na ravnicama i udolinama i birajte brežuljkasta područja. Sadnja se obavlja u proljeće kada biljka miruje, a među biljkama odaberite razmak od 4 do 5 metara. Kod nas najbolje uspijevaju vrste stanley, čačanska rana te wagenheim.

Višnja

Višnje su posebno osjetljive na temperaturu i padavine. Raspored padavina tokom vegetacije bitan je u fazi rasta ploda, a posebno u fazi bubrenja i dozrijevanja. Iako je otporna na niske temperature i može izdržati do -28 stupnjeva, pri odabiru parcele imajte na umu mogućnost pojave kasnih proljetnih mrazova. Planirate li se baviti intenzivnim uzgojem višanja, pobrinite se da je vaše zemljište duboko, dobro drenirano i plodno, jer korijen pri vlažnim zemljištima počne trunuti, a neće uspijevati ni na alkalnim zemljištima.

Orah

Mnogi mladi nasadi oraha, nažalost, propadaju već u godini sadnje zbog nebrige vlasnika. Najveća pogreška većine voćara je njihovo shvaćanje da su, nakon što su posadili voćnjak, mirni i ne moraju se brinuti. Kod oraha treba dugoročno ulagati u sadnju, formiranje i održavanje nasada. Prije same sadnje, kao i kod svih voćnih vrsta, vrhove korijena treba skratiti i korijen potopiti 15-ak minuta u žitku smjesu svježe kravlje balege, zemlje i vode. Voćka se mora posaditi na onu dubinu na kojoj je rasla u rasadniku, uz nju treba postaviti i privezati kolac (2-3 m) koji će pomoći formirati ravno i uspravno deblo.

dom i vrt

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top