Vranduk – kapija Bosne koju je samo Sultan Fatih osvojio

Gledano kroz historiju Vranduk predstavlja jednu od najznačajnijih tvrđava u Bosni i Hercegovini.

Ona je poznata i kao „kapija Bosne“ ili „ključ Bosne“, jer, kako tvrde Vrandučani, nijedan osvajač nije mogao ući u Bosnu dok ne bi osvojio ovu tvrđavu.

Historičar u muzeju u Zenici Emir Porča kazao je u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) da se Vrandučka tvrđava prvi put spominje 1410. godine u jednom dokumentu u kojem se govori o “dubrovačkim trgovcima koje su ugarski vojnici zarobili pod tvrđavom Vranduk”.

„Može se pretpostavit da su ugarski vojnici bili zaslužni i za gradnju ove tvrđave“, priča Porča.

Sasvim je sigurno, tvrdi Porča, da u periodu poslije 1410. godine Vranduk postaje kraljevski grad bosanskih kraljeva.

„Veoma je zanimljivo to da je na prostoru od Zenice do Sarajeva bilo više od šest tvrđava, a danas je ostala samo ova Vrandučka“, rekao je Porča.

Osmanlije su, veli, u više navrata opsjedale Vranduk. No, osvojio ga je 1463. godine Sultan Mehmed-han II Fatih kada je Bosna definitivno postala dio Osmanske imperije.

„Vranduk je klasičan primjer bosanske utvrde gdje se brdsko-planinski teren maksimalno iskorištava u defanzivne svrhe. To je jedna mala tvrđava, sa malom unutrašnjom površinom. U njoj je moglo biti stacionirano do 25 stalnih vojnika. No, zahvaljujući svom geostrateškom položaju, Vranduk je predstavljao jedno savršeno defanzivno utvrđenje u širem području centralne Bosne“, istakao je Porča.

Džamija koju su po dolasku u Bosnu izgradili osmanski vojnici i danas gordo stoji. Dakako, nosi ime velikog Sultana Fatiha.

„Džamija sultana Mehmeda Fatiha  je u početku služila za potrebe vojske, a kasnije je postala klasična bošnjačka džamija koja je opstala do današnjih dana. To je, pored džamije u Kraljevoj Sutjesci, jedna od rijetkih džamija koje je u Bosni sagradio Fatih“, ističe naš sugovornik.

Nadalje, Porča ističe da je Vranduk, kada se uzme u obzir njegov položaj u dolini rijeke Bosne, za sjeverne prostore predstavljao kapiju prema centralnoj Bosni. S druge strane, na izlasku iz centralne Bosne to je, također, bila granica.

Treba imati na umu da je tvrđava bila vrlo teško osvojiva u periodu kada je Fatih dolazio na ove prostore.

„Fatih je, kao što znamo, bio veliki osvajač. On je imao veliku i tehnički dobro opremljenu, a moralno jaku vojsku koja je bila u stanju da zauzima i ono što je do tada predstavljalo neosvojivo“, tvrdi Porča za AA.

Zanimljivo je da je i tokom zlokobnog pohoda na Sarajevo 1697. godine i Eugen Savojski izbjegao Vranduk. Savojski je tada, podsjetimo, potpuno spalio glavni grad Bosne i Hercegovine i najveći centar Osmanskog carstva na ovom prostoru. Prolazeći dolinom Bosne od Dobora, nedaleko od današnjeg Doboja, južno od Maglaja, pa do Žepča, Savojski je osvojio sva mjesta na koja je naišao. On sam u svojim zapisima priznaje da je Vranduk „ključ Bosne“ i da tek “ulaze u pravu Bosnu”. Tada se shvatio da neće uspjeti osvojiti Vranduk zahvaljujući njegovom položaju. Bilo je nemoguće topove dovući pred Vranduk pa je tada odlučio da zaobiđe ovu tvrđavu. „U Vranduk se ulaže postepeno. Do sada, nažalost, nije bilo nekog značajnog ulaganja. Davne 1968. godine urađena su posljednja arheološka istraživanja. Tada  su otkriveni temelji Dizdareve kuće. To je kuća u kojoj je stolovao Osmanski zapovjednik tvrđave“, kazao je Porča . Bosanski historičari nadaju će Turska i njeni istraživači pokazati interes za Vranduk, jer je on i dio historije Osmanlija. Kada je u pitanju rekonstrukcija ove tvrđave, posljednji zahvati rađeni su od 2000. do 2002. godine. „Vranduk u velikom broju posjećuju strani turisti. Uglavnom su to posjetioci iz Zapadne Evrope koji tokom posjete BiH žele vidjeti i ovu tvrđavu. Oko 3.000 posjetioca posjeti Vranduk u udarnom dijelu sezone“, rekao je Porča. On je dodao da i učenici, također, rado posjećuju Vranduk jer je veoma pristupačan za razliku od ostalih utvrda u našem okruženju. Na tvrđavi Vranduk se tradicionalno već pet godina održavaju Ramazanske noći.