Zvornik: Održan okrugli sto “Izazovi Bošnjaka u Podrinju: Regeneriranje prostora i borba protiv diskriminacije”
“Izazovi Bošnjaka u Podrinju: Regeneriranje prostora i borba protiv diskriminacije” naziv je okruglog stola održanog danas u Zvorniku, u organizaciji Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice, Muftijstva tuzlanskog i Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Zvornik.
– Bolan je osvrt na stradanja koja je ova generacija preživjela, od pronevjere komšija i drugih, do neočekivanog i neželjenog sukoba, protjerivanja, zlostavljanja, ubijanja pa do presuđenog genocida. Želim skrenuti pažnju na činjenice, ali i podsjetiti na to da možemo biti ponosni kao čestite osobe, jer smo stali u odbranu onih vrijednosti koje su primjerene ljudskom biću. Dok su drugi ubijali, branioci su štitili sve građane i štitili vrijednosti. Ovakvi događaji su prilika da to još jednom istaknemo – izjavio je ovom prilikom direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta, Ismail-ef. Smajlović, koji je bio izaslanik reisu-l-uleme na ovom događaju.
Izaslanik muftije tuzlanskog dr. Mensur Husić je ovom prilikom ukazao na važnost tematiziranja događaja iz historije Bosne i Hercegovine.
– Genocid se desio u momentu kada se Evropa ponosila svojim demokratskim pravima i slobodama. Počinjen je genocid u Srebrenici, a što predstavlja samo vrh ledenog brijega onoga što se dešavalo u Bosni i Hercegovini. Postavlja se pitanje da li je moguće pomirenje. Važno je istaći činjenicu da Bošnjaci nisu pokazali ni jednu gestu u smislu osvete, nego su bili, a i danas su dostojanstveni – poručio je dr. Husić.
Medina Mehmedović-Mulalić, voditeljica Odjela za odnose sa nevladinim organizacijama i državnim institucijama Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice, naglasila je da se ovakvim aktivnostima nastoji skrenuti pažnja javnosti na historijska dešavanja u Bosni i Hercegovini.
– U tom smislu, cilj ovog okruglog stola je bio da se neka pitanja naglas i javno postave i da se o njima razgovara. Htjeli smo da u okviru obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici skrenemo pažnju i na zločine počinjene na drugim područjima, kao što je Zvornik. Želimo skrenuti pažnju na početke genocida, što je kulminiralo u Srebrenici 1995. godine – kazala je Mehmedović-Mulalić.
Glavni imam MIZ Zvornik Haris-ef. Mustajbašić ocijenio je da je naučno osvjetljavanje tema o genocidu i zločinima nad Bošnjacima veoma značajno, te da doprinosi boljem i kvalitetnijem životu svih ljudi na ovom prostoru.
– Jedini način da dođemo do kvalitetnijeg života mlađih generacija jeste upravo da otvoreno govorimo o svemu onome što se događalo. Nije mi poznato da postoji narod koji je preživio ono što su preživjeli Bošnjaci, te da su nakon toga bili spremni na suživot, što dovoljno govori o tome kakav su narod Bošnjaci – istaknuo je Mustajbašić.
Dodao je da ne treba zaboravljati da se veliki broj zločina dogodio i započeo upravo na prostoru Zvornika.
– Na području Zvornika se nalazi najveća masovna grobnica u Bosni i Hercegovini, Crni vrh. Na području Kamenice se nalazi 13 masovnih grobnica, što je strašan primjer kako su neki ljudi bili spremni uraditi nešto takvo. Nakon što su počinili genocid, nastojali su da na svaki način uklone posmrtne ostatke tih ljudi, premještajući ih iz grobnice u grobnicu. Sve je to teška tema, ali vjerujemo da što otvorenije budemo o tome govorili i što više naučnih skupova, poput ovog, budemo imali, koračamo prema boljoj budućnosti – naglasio je Haris-ef. Mustajbašić.
Prva sesija okruglog stola je osvijetlila razmjere zločina u Zvorniku i okolini. O hronologiji počinjenih zločina nad Bošnjacima Zvornika u periodu od 1992. do 1995. godine govorio je dr. Muamer Džananović, a o oblicima i načinima izvršenja zločina nad Bošnjacima Zvornika u periodu od 1992. do 1995. godine govorio je mr. Elvedin Mulagić.
U drugoj sesiji okruglog stola tematizirano je negiranje prava na bosanski jezik, pa je tako Edin Ikanović, diplomirani pravnik, govorio o diskriminaciji u obrazovnom sistemu RS-a i analizi Nastavnog plana i programa (NPP) škola za sve.
O negiranju prava na bosanski jezik kao metonimiji negiranja prava na postojanje ideološke osnove govorio je profesor Osman Halilović.
(Rabija Arifović / Preporod.info)
