Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Istaknuti Bošnjaci > Zagreb: Otkrivena ploča s imenom Park Envera Čolakovića

Zagreb: Otkrivena ploča s imenom Park Envera Čolakovića

– Kad pročitate bilo kakve kontroverze, ništa nije istina. Istina je da smo imali velikog književnika, jednog od najvećih hrvatskih prevoditelja, poručio je predsjednik DHK-a Đuro Vidmarović
U Martićevoj ulici danas je službeno otkrivena ploča s novim imenom Park Envera Čolakovića čime je ovaj hrvatski, mađarski i bošnjački književnik, autor romana Legenda o Ali-paši dobio svoje obilježje u Zagrebu, javlja Anadolu Agency (AA).

Ploču s imenom “Park Envera Čolakovića” u Martićevoj ulici, prekoputa Trga fra Grge Martića, otkrili su gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i sin Envera Čolakovića Esad Čolaković.

Esad Čolaković je izrazio zadovoljstvo da se ovaj park nalazi upravo pokraj adrese Martićeva 33 A na kojoj je književnik stanovao s obitelji i gdje je napisao nekoliko još uvijek neobjavljenih pjesama posvećenih Martićevoj ulici.

“Otvorenjem ovog parka ujedno se odaje priznanje svim Bošnjacima koji su u hrvatskoj kulturi, znanosti, društvu i raznim područjima života ostavili trajan znamen i dali doprinos, na primjeru mog oca hrvatskoj kulturi, jednako kao i bošnjačkoj”, kazao je Čolaković.

Naglasio je kako je roman legenda o Ali-paši roman koji iznova nalazi poklonike u mlađim generacijama, posebno u Bosni i Hercegovini.

Grad Zagreb podržao je objavu neobjavljene zbirke “Lirika” koja izlazi u nakladi Vijeća bošnjačke nacionalne manjine grada Zagreba (VBNMGZ) i koja će večeras biti promovirana u Knjižnici Bogdan Ogrizović.

Zbirka “Lirika” predstavlja neobjavljeni dio iz bogate rukopisne ostavštine ovog književnika, a u ostavštini se nalaze još neobjavljena djela, poezija i romani.

Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić istaknuo je kako su grad Zagreb od njegova osnutka do danas izgradili pripadnici hrvatskog naroda, ali i svi drugi narodi i zajednice koji žive na ovom prostoru.

“Oni su gradili ovaj grad na javnom, političkom i kulturnom polju i to je bogatstvo i budućnost ovog grada i domovine”, poručio je Bandić.

Istaknuo je kako je bilo prijepora oko podizanje ove ploče Čolakoviću, ali kako to spada u politički ring sukoba ljevice i desnice.

Jedan od nositelja inicijative su Društvo hrvatskih književnika (DHK) i Vijeće bošnjačke nacionalne manjine grada Zagreba (VBNMGZ).

Predsjednik DHK-a Đuro Vidmarović je poručio kako se ovim parkom vraća dignitet Enveru Čolakoviću, književniku kojega je “politika i ideologija na vrhuncu stvaralaštva bacala u vrtloge svoga besmisla”.

Uz njegov ključni roman koji nailazi na veliku recepciju u regiji, Vidmarović je istaknuo njegovu “Zlatnu knjigu mađarskog pjesništva”, istaknuvši kako je to pokazatelj njegove simetrične dvojezičnosti.

Naveo je kao je dužnost objaviti sabrana djela Envera Čolakovića, s obzirom na još 5 ili 6 neobjavljenih djela koja leže u rukopisu.

“Kad pročitate bilo kakve kontroverze, ništa nije istina. Istina je da smo imali velikog književnika, jednog od najvećih hrvatskih prevoditelja”, poručio je Vidmarović.

Na svečanosti je sudjelovao i ministar za kulturu, obrazovanje i sport zeničko-dobojskog kantona Spahija Kozlić, jer u tom kantonu tri osnovne škole nose ime po Enveru Čolakoviću.

Predsjednik VBNMGZ-a Armin Hodžić najavio je kako će u suradnji sa zeničko-dobojskim kantonom, koji će donirati bistu Envera Čolakovića, ta bista u narednom periodu biti postavljena u Aleji književnika na jezeru Bundek.

Istaknuo je kako je riječ o trećem Bošnjaku, nakon Safvet-bega Bašagića i Šefika Pezerovića, koji dobiva svoju ploču s imenom ulice ili trga.

Enver Čolaković rođen je u Budimpešti 27. svibnja 1913., a umro u Zagrebu 18. kolovoza 1976. godine. Tretira ga se kao mađarskog i hrvatskog pjesnika, dramaturga, esejista, proznog pisca, pisca velebnog romana i prevoditelja s hrvatskog i njemačkog jezika.

Do 1945. književno je djelovao i živio u Budimpešti i Sarajevu, a zatim u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu 1962. diplomirao povijest.

Bio je član Matice hrvatske, Društva književnika Hrvatske, Društva hrvatskih književnih prevodilaca i PEN-kluba.

Do 1939. je pisao na mađarskom jeziku, a potom na hrvatskom jeziku. Godine 1944. godine imenovan je Sarajevu kulturnim atašeom, pa mu je nakon Drugog svjetskog rata privremeno zabranjen rad.

Njegov je roman Legenda o Ali-paši dobio nagradu Matice hrvatske za najbolji hrvatski roman 1943. godine i pripada nizu najboljih hrvatskih romana 20. stoljeća.

Dobitnik je visokih mađarskih i austrijskih književnih nagrada.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top