XIV Zimske olimpijske igre: Na današnji dan 1984. godine Sarajevo bilo centar svijeta
To je bio prvi put da se u historiji zimskih olimpijskih igara pojavila jedna zemlja u razvoju, odnosno jedan njen region, kao organizator velike priredbe. Organizacija ovakvih igara, naime, bila je nekom vrstom ekskluziviteta bogatih i razvijenih zemalja, koje su i na ovaj način multipricirale svoju ekonomsku moć i davale potstreka isključivo razvoju svojih moćnih centara zimsko-sportskog i kontinentalnog turizma – kažu iz Olimpijskog komitete BIH.
Sarajevska olimpijada je, dakle, prvi put postala pokretačem razvoja zimsko – sportskog i kontinentalnog turizma u regionu koji za to, osim izvanrednih prirodnih, do tada nije imala drugih preduvjeta.
To je period kojeg se učesnici, posjetioci, građani Sarajeva rado sjećaju i nazivaju ga zlatnim dobom glavnog grada BiH.
Pet godina Sarajevo se užurbano pripremalo za Olimpijadu. U organizaciju su utrošena velika sredstva, a pored samih igara, izgrađene su mnogobrojne saobraćajnice, hotelski kompleksi na planinama i u gradu, sportski centri Skenderija i Zetra, žičare, ski-liftovi…
Uprkos odličnoj organizaciji, dan uoči otvaranja igara, nije bilo snijega, zbog čega su organizatori bili očajni.
– Možete misliti naše oduševljenje kada smo došli na otvaranje, kada je iznenada počeo da pada snijeg, imali smo spremne staze, jer su topovi došli iz Slovenije, ali kada je pao snijeg to je bila velika radost za takmičare. Snijeg su čistili svi, vojska, građani, pa i sami takmičari – prisjetila se ranije Bibija Kerla, koja je predstavljala bivšu Jugoslaviju u brzom klizanju.
Olimpijada je održana od 8. do 19. februara. U programu je bilo alpsko skijanje (Bjelašnica i Jahorina), bob i sankanje (Trebević), hokej i umjetničko klizanje (Zetra i Skenderija), biatlon, nordijsko skijanje i skokovi (Igman).
Za učešće na XIV ZOI prijavile su se reprezentacije 49 olimpijskih nacionalnih komiteta, što je bio do tada rekordan broj u historiji zimskih olimpijskih igara uopšte.
U Sarajevo je došlo 7.283 predstavnika sredstava informisanja iz cijelog svijeta, što je također, najveći broj predstavnika medija koji su do tada pratili jedne zimske olimpijske igre.
Otvaranje XIV Zimskih olimpijskih igara pratilo je oko 60.000 Sarajlija na stadionu Koševo, i oko dvije milijarde ljudi putem TV prijenosa.
Olimpijski plamen je upalila klizačica Sanda Dubravčić. Igre su među učesnicima, a i među gledateljima ostale u vrlo dobrom sjećanju. Domaćinima je posebno bilo drago što je slovenski alpski skijaš Jure Franko osvojio srebrnu medalju u veleslalomu – prvu medalju koju će Jugoslavija dobiti na zimskim olimpijadama. Franka su Sarajlije na skijalištu bodrile s transparentima na kojima je pisalo “Više volimo našeg Jureka, nego domaćeg bureka”, ili kraće “Volimo Jureka, više od bureka”.
Ipak, najveće zvijezde sarajevske Olimpijade su bili učesnici u umjetničkom klizanju. Najbolji dojam je ostavio britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean koji su osvojili zlatnu medalju. Na Igrama je zlatnu medalju dobila i istočnonjemačka klizačica Katarina Witt koju je upravo sarajevska olimpijada učinila jednom od najvećih sportskih ikona kraja 20. vijeka.
Na ceremoniji zatvaranja 19. februara tadašnji predsjednik Međunarodnog organizacionog komiteta Juan Antonio Samaran je rekao kako je Sarajevo najbolji organizator Zimskih olimpijskih igara do tada u njihovoj historiji.
– Doviđenja, drago Sarajevo – bile su riječi Juana Antonia Samarana, prenosi Historija.ba.
Zimske olimpijske igre su sigurno jedna od najboljih stvari koje su se desile gradu Sarajevu i državi Bosni i Hercegovini.
