Slučaj nasilja u Žepču: Zaštita bošnjačke djece ne smije ostati na saopćenjima

Navodi o nasilju nad učenicom kojoj je tokom školskog izleta povučen hidžab, kao i postojanje uslikanih displeja na kojima se jasno vide izrazi nacionalne netrpeljivosti i vrijeđanja po nacionalnoj osnovi, zahtijevaju temeljitu provjeru, zaštitu djeteta i ispitivanje motiva. Od nadležnih se očekuju konkretne mjere, a od političkih predstavnika odgovornost koja nisu samo saopćenja i osude. 

Prema navodima majke učenice Osnovne škole Žepče, tokom školskog izleta na Matinski vis, održanog 2. oktobra, jedan učenik njenoj kćerki povukao je hidžab s glave u autobusu. Majka tvrdi da je uslijedilo ismijavanje te da reakcija nastavnog osoblja nije bila odgovarajuća. Porodica je slučaj prijavila policiji.

Uprava škole naknadno se oglasila, odbacujući tvrdnju da je od roditelja traženo da zaborave događaj. Navela je da slučaj smatra ozbiljnim i da postupa u okviru svojih nadležnosti, uz zaštitu sigurnosti, prava i dostojanstva učenika.

Različite izjave o postupanju škole potrebno je provjeriti. Istovremeno, dijete i porodica trebaju podršku i jasnu informaciju o tome šta se poduzima.

Vjerski identitet ne smije biti povod za ponižavanje

Ako se potvrdi da je učenici namjerno povučen hidžab i da je zbog njega ismijavana, nadležni moraju ispitati i mogući motiv predrasude. Nasilje usmjereno prema obilježju nečije vjere ne smije se automatski svesti na bezazlenu šalu. To je posebno važno naglasiti u vremenu kada se Bošnjaci u javnim narativima etiketiraju da su radikalni i faktori nestabilnosti u Bosni i Hercegovini, podmećući tvrdnje o hrvatskoj komponenti kao jedinim nosiocima europskih vrijednosti, šta god one značile.

Škola mora biti prostor u kojem dijete može učiti i družiti se bez straha da će njegova vjera, ime ili porijeklo postati povod za ponižavanje. To vrijedi za svako dijete.

Izvinjenje može biti važan dio odgojnog postupka, ali treba ga pratiti utvrđivanje okolnosti, odgovarajuće mjere i praćenje sigurnosti učenice. Potrebno je raditi i s djecom koja su učestvovala u događaju, kako bi razumjela posljedice svojih postupaka i prestala s takvim ponašanjem.

Nacionalističke poruke imaju posljedice

Slučaj iz Žepča otvara pitanje odnosa prema bošnjačkoj djeci i njihovom vjerskom identitetu. Majka je upozorila i na navodno vrijeđanje učenika koji nastavu pohađaju prema bosanskom nastavnom planu i programu. I te navode treba zasebno provjeriti.

Šira rasprava mora obuhvatiti nacionalističke poruke u kojima se Bošnjaci predstavljaju kao prijetnja, a njihova vjerska pripadnost koristi za etiketiranje. Kada takve poruke dolaze od pojedinih hrvatskih ili srpskih političkih i javnih aktera, odgovornost treba jasno vezati za njihove riječi i postupke.

Jednako je neprihvatljivo Bošnjake kolektivno predstavljati kao nasilne ili radikalne. Vjerska odjeća nije dokaz ekstremizma, niti dijete treba objašnjavati ili braniti svoj identitet pred onima koji ga ponižavaju.

Javni govor koji ljude svodi na neprijateljske grupe zaslužuje ozbiljnu kritiku. Posebno kada takve podjele ulaze u prostor u kojem odrastaju djeca.

Od vlasti se očekuje zaštita

Nadležne obrazovne vlasti i inspekcija trebaju provjeriti postupanje škole, uključujući nadzor tokom izleta i reakciju na prijavljeno ponašanje. Policija i, prema potrebi, tužilaštvo trebaju utvrditi činjenice i ispitati postoji li osnov za postupanje iz njihove nadležnosti.

Porodici treba omogućiti jasan kontakt s odgovornim institucijama, a učenici dostupnu stručnu podršku i zaštitu od ponovljenog nasilja ili pritiska zbog prijavljivanja.

Poseban poziv upućen je bošnjačkim političkim predstavnicima koji obavljaju javne funkcije: zaštita bošnjačke djece mora biti vidljiva u institucionalnom radu. Potrebno je tražiti informacije, pratiti postupanje nadležnih i insistirati na mjerama koje porodici donose sigurnost.

Ta odgovornost podrazumijeva zaštitu prava sve djece. Povjerenje se gradi dosljednošću, posebno tamo gdje je neko dijete zbog svog identiteta izloženije pritisku.

Sigurnost djeteta važnija je od političkog nadmetanja

Dok se okolnosti utvrđuju, potrebno je sačuvati privatnost maloljetnika i spriječiti da javna rasprava proizvede novo ponižavanje. Objavljivanje imena, fotografija ili optužbi protiv djece može dodatno otežati rješavanje slučaja.

Odgovor na nasilje treba biti odlučan, pravedan i usmjeren na sprečavanje njegovog ponavljanja. Učenica i njeni roditelji trebaju znati da prijava neće ostati bez odgovora.

Pravo djeteta da bude sigurno u školi i slobodno u svojoj vjeri mora biti obaveza institucija, a ne pitanje političke volje.

akos.ba