Vi ste ovdje
Home > Duhovnost > Islamske teme > Zuhd (skromnost) – protuotrov za potrošačku kulturu

Zuhd (skromnost) – protuotrov za potrošačku kulturu

Jedan od najvećih neprijatelja produktivnosti u današnjem svijetu jeste potrošačka kultura u kojoj živimo. Sve nam je dostupno na dohvat ruke i stalno smo u potrazi za najnovijim, najbržim i najboljim proizvodima. Trudeći se da nagomilamo što više dunjaluka mi se doslovno “uništavamo” (izuzeci su oni kojima se Allah tebareke ve te’ala smiluje). Ono što je tužno jeste da bi mi kao muslimani trebali znati bolje od toga.

Autor: Mohammed Faris

Čini se da se historija ponavlja jer je muslimanski ummet prije nekih 1000 godina (tokom zlatnog doba islamske civilizacije) bio zahvaćen sličnom potrošačkom kulturom. Uspjeh rastuće islamske civilizacije je donio nova, do tada nepoznata bogatstva koja su preokupirala muslimane i učinila da zaborave na svoju pravu, istinsku svrhu. Prema riječima Poslanika, salallahu alejhi ve sellem, ova potrošačka kultura nas je zaista uništila:

Radujte se i budite sasvim spokojni u pogledu nafake! Jer, Allaha mi, siromaštvo nije ono zbog čega bih za vas strahovao, već se bojim da se i vi ne okrenete dunjaluku kao što su se okrenuli oni prije vas, pa da se u njemu natječete kao što su se oni natjecali i da vas on upropasti kao što je njih upropastio.

(Muslim)

Borba protiv potrošačke kulture

Dakle, šta je problem sa potrošačkom kulturom i koji je lijek? To je upravo ono što ću pokušati objasniti u nastavku članka.

Na prvi pogled, potrošačka kultura se uopće ne čini lošom. Naprotiv, cilj potrošačke kulture se čini jako mirnim i plemenitim – živjeti udobnim i sretnim životom sa maksimalnim užitkom. Ništa loše, zar ne? Pa, zapravo i nije tako. Ako počnemo razmišljati o životu u smislu dunjaluka i ahireta shvatit ćemo da nam ova potrošačka kultura odvraća pažnju od naše istinske svrhe – robovanja Allahu tebareke ve te’ala.

Zamislimo studenta koji je toliko zabrinut za svoju udobnost tokom studija da je odlučio zatražiti poseban kauč u predavaonici, TV prijemnik kako bi tokom predavanja mogao gledati svoju omiljenu seriju i naravno pakovanje kokica i čipsa. Uz sve navedeno odlučio je da neće polagati ispite niti raditi bilo kakve zadatke. Zar ovakav student može podnijeti teret fakultetskog života ili čak dobiti diplomu? Zvuči bizarno zar ne? Nažalost, to je upravo ono što mi svakodnevno radimo. Mnogi od nas su toliko zabrinuti za udobnost svog života da su beskrajni ahiret zamijenili ograničenim dunjalukom. Nema ništa loše u tome da čovjeku bude udobno, ali problem se javlja kada sticanje udobnosti postane naš primarni i jedini životni cilj.

Drugi problem sa potrošačkom kulturom jeste u tome što ona doslovno zarobljuje ljude tjerajući ih da razmišljaju samo o tome kako “dobiti više i imati više”. U današnjem svijetu ljudi se svakodnevno zadužuju kako bi kupovali veće kuće, veće stanove ili bolje automobile. Nekolika godina kasnije, nakon isplaćivanja duga, ovaj proces se ponavlja čime se ljudi ponovo zadužuju.

Allahov Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, je rekao:

Da čovjek ima dolinu od zlata, poželio bi da ima dvije. Njegova usta napunit će samo zemlja; a Allah prima pokajanje onoga koji se pokaje!

(El-Buhari)

Današnje društvo nas uči da kupujemo “sada” a brinemo o plaćanju “kasnije”. To nas izravno vodi u višegodišnje ropstvo finansijskim institucijama i bankama i upravo je to jedan od glavnih razloga nedavne globalne finansijske krize.

Treći problem ili bolje rečeno posljedica potrošačke kulture, koja je posebno zahvatila muslimane, jeste činjenica da smo postali lijeni, očekujući da drugi proizvode dok mi konzumiramo. Iz tog razloga više ne uzgajamo hranu koju jedemo, ne pravimo odjeću koju nosimo te ne proizvodimo auta koja vozimo. Sve se uvozi, od aviona do keksa i to predstavlja problem jer naš opstanak postaje ovisan o “drugima” a naš ekonomski sistem postaje sve slabiji. Države poput Brazila, Kine i Indije postale su poznate u razvijenom svijetu tako što su povećale proizvodnju i izvoz. Ukoliko mi muslimani ne počnemo zajednički djelovati i ne povećamo izvoz i smanjimo uvoz bojim se da će naš ummet pretrpjeti teške posljedice.

Protuotrov: zuhd (skromnost)

Kako se izliječiti? Elhamdulillah, mi muslimani imamo vrlo snažan islamski koncept koji predstavlja protuotrov za potrošačku kulturu. Taj koncept je poznat pod nazivom kao “zuhd” ali je, nažalost, često pogrešno protumačen od strane muslimana. Mnogi muslimani misle de “zuhd” podrazumjeva potpuno odricanje dunjaluka, skrivanje u nekakvom ćošku te bijedan, surov i težak život.

Daleko od toga. Prema sunnetu Poslanika, salallahu alejhi ve sellem, i razumjevanju ashaba, “zuhd” ima vrlo jednostavno i moćno značenje. “Zuhd” znači da držimo dunjaluk u našim rukama a ne u našim srcima. Dakle, trebamo raditi za dunjaluk ali ne smijemo dozovoliti da to preuzme naš život te da zaboravimo na naše krajnje odredište – ahiret. Na taj način čemo biti spremni da žrtvujemo svoj imetak u ime Allaha tebareke ve te’ala.

Ako pogledamo život Poslanika, salallahu alejhi ve sellem, i njegovih ashaba pronaći ćemo mnoge primjere ovakog razumijevanja “zuhda”.

Jednom prilikom je Allahov Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, zaspao na hasuri. Kad se probudio, vidio mu se trag od hasure. Pošto to primjetismo mi rekosmo: Allahov Poslaniče, bilo bi bolje da smo ti stavili dušek. On će na to: Što se tiče ovog svijeta, ja se na njemu ponašam poput konjanika koji odsjedne u hladu drveta da se odmori, potom ga ostavi i nastavi put.

(Et-Tirmizi)

Ashabi Poslanika, salallahu alejhi ve sellem, su se bojali dunjalučkih užitaka.

Abdur-Rahman bin Avfu je donesena hrana, a on bijaše postio, te reče: “Ubijen je Mus’ab bin Umejr, a bio je bolji od mene, i zamotan je ogrtačem koji je bio toliki da, ako mu se pokrije glava, ukažu se noge, a ako se pokriju noge ukaže se glava.” Mislim da je rekao: “Ubijen je Hamza a bio je bolji od mene. Zatim nam se pružilo od dunjaluka ono što nam se pružilo”, ili je rekao: “Dato nam je od dunjaluka ono što nam je dato, pa se bojim da nam nagrada za naša dobra djela nije već data (na ovom svijetu)”, a onda je počeo plakati tako da je ostavio hranu.

(El-Buhari)

Želim naglasiti da ja nisam protiv toga da ljudi poboljšaju svoj život i uživaju u blagodatima Allaha, tebareke ve te’ala. Neki od ashaba Poslanika, salallahu alejhi ve sellem, su imali uspješne poslove, jeli dobru hranu, gradili lijepe domove, ali kada je bilo potrebno da se žrtvuju za islam, sve su ostavljali po strani žudeći za ahiretom.

Rad i žrtvovanje su bili neizostavni dijelovi u izgradnji islamske civilizacije a ne palače, likovna i potrošačka kultura. Oni koji su došli poslije prve tri islamske generacije zaboravili su ova dva sastojka što je uzrokovalo pad islamske civilazacije.

Nakon svega navedenog, nema razloga za brigu – još uvijek ima nade!

Mi muslimani možemo iskoristiti alate koje su nam ostavili naši preci (naporan rad i žrtvovanje) te uz Allahovu dozvolu ponovo izgraditi naš ummet. Opremljeni ovim alatima možemo premjestiti dunjaluk iz naših srca u naše ruke te individualno i kolektivno izgraditi novi početak muslimanskog ummeta, ummeta koji će se boriti protiv potrošačke kulture, poticati proizvodnju i vraćati svijetu više nego što troši.

Praktični savjeti

U nastavku ću navesti 3 savjeta koja nam mogu koristiti već danas:

  1. Usvojimo minimalistički životni stil: Izgradimo svoj život oko stvari koje su nam “potrebne” a ne stvari koje “želimo”. Budimo kao putnici baš kao što je Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, rekao u hadisu i živimo jednostavan život. Donirajmo ili odstranimo ono što nam nije potrebno a zadržimo samo stvari koje su bitne za naš svakodnevni život. Na taj način ćemo se osjećati mnogo “lakši”.
  2. Investirajmo više, trošimo manje: Pokušajmo da uvijek investiramo više a konzumiramo manje naših resursa (vrijeme, novac, snaga). Investirajmo svoje vrijeme u učenje, pomaganje drugima, volontiranje i ibadet. Investirajmo naš novac u dobrotvorne svrhe, nove ili postojeće poslovne prilike, pomaganje muslimanskih dobrotvornih i neprofitabilnih organizacija. Investirajmo našu snagu u rad za Allaha, tebareke ve te’ala, pomaganje siromašnih i pružanje podrške ljudima koji nas okružuju.
  3. Širimo poruku jednostavnosti: Potičimo svoju porodicu i prijatelje da žive jednostavan život a ne materijalistički. Širimo poruku o tome kako se možemo boriti protiv potrošačke kulture kao i savjete koje možemo uzeti iz Kur’ana i sunneta kako bi to ostvarili još danas. Iskrenim namjerama i napornim radom mi to možemo uraditi.

Nadam se da će ovaj članak inspirisati ljude da promijene pogled na svoj život te da na dunjaluk gledaju kao na vrata ahireta a ne vrata ograničenog udobnog života.

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top