Veze u mozgu nam otkrivaju razloge naših postupaka: Da li ste sebični ili motivirani altruizmom?
Studija sugerira da specifična usklađivanja neuronskih mreža u mozgu određuje da li je altruizam određene osobe motiviran sebičnim ili altruističnim ponašanjem.
Za razumijevanje ljudskih ponašanja, bitno je razumjeti motive koji stoje iza njih, piše portal sciencedaily.com.
Do sada, nije postojao izravan način da se identificiraju motivi. Jednostavno posmatranje ponašanja ili traženje objašnjenja od pojedinaca za njihova djela neće dati pouzdane rezultate, jer se motivi smatraju privatnim i ljudi ih često ne želi otkriti ili čak nisu ni svjesni vlastitih motiva.
Psiholog i neuroznanstvenik Grit Hein Ernst Fehr iz Odjela za ekonomiju na Univerzitetu u Zürichu se udružio sa Yosuke Morishima, Susanne Leiberg i Sunhae Sul i otkrili su da način na koji se relevantna područja mozga mijenjaju, dok međusobno komuniciraju, ovisno o motivima koji stoje iza specifičnih ponašanja. Ova interakcija između regija mozga im je omogućila da identificiraju temeljne motive. Ti motivi nisu mogli biti otkriveni posmatranjem izbora te osobe ili na temelju područja mozga koji se aktiviraju tokom odlučivanja.
Veze između područja mozga su povezane sa motivima
Tokom istraživanja, sudionici su smješteni u FMRI skener i napravili su altruistične odluke koje su donijeli zbog empatije (želje da se pomogne osobi bez traženja ikakve koristi) ili su bili motivirani reciprocitetom (želja da nam pojedinac uzvrati istom ili sličnom mjerom). Jednostavno posmatranje funkcionalne aktivnosti pojedinih regija mozga ne može otkriti motive koji se kriju iza specifičnih odluka. Općenito govoreći, ista područja u mozgu se aktiviraju u oba slučaja. “Međutim, koristeći analizu dinamičko-uzročnog modeliranja (DCM), možemo istražiti interakciju između tih područja mozga i otkriti značajne razlike između odluka koje se temelje na empatiji i onih koje se temelje na uzajamnosti,” objašnjava Grit Hein. “Utjecaj motiva na interakcije između različitih područja u mozgu koji su tako temeljno različiti bi se mogli koristiti za klasificiranje motiva te osobe sa velikom preciznošću.”
Motivi koji su izazvani empatijom povećavaju altruistično ponašanje kod sebičnih ljudi
Još jedan važan rezultat ovog istraživanja je bio da se motivi različito obrađuju kod sebičnih i prosocijalnih ljudi. Kod sebičnih ljudi, empatija, ali ne i motiv reciprociteta, povećava broj altruističnih odluka. Nakon aktiviranja motiva empatije, sebični pojedinac liči na osobe sa prosocijalnim preferencijama u pogledu povezivanja unutar mozga i altruističnog ponašanja. Za razliku od toga, prosocijalni ljudi su se ponašali čak i više altruistički nakon aktiviranja reciprociteta, ali ne i motiva empatije.
Za Akos.ba preveo Jasmin Mujakić
