Vi ste ovdje
Home > Sport i zdravlje > Zdravlje > Uticaj sna na fiziološke procese organizma

Uticaj sna na fiziološke procese organizma

San je jedan od osnovnih sastavnih dijelova našeg života. Ta konstatacija je upravo praćena činjenicom da čovjek trećinu života provede spavajući. 

Tijelo i organizam ne može izdržati dvadesetčetiri satno izlaganje naporu, zato je svakom čovjeku potreban kvalitetan san.

Naime, šta se to dešava s nama tokom sna je zaista fascinirajuće saznanje. Kolokvijalni stav je da se tokom spavanja mozak odmara. Međutim, mozak je pored faze odmaranja, također izuzetno aktivan. Mozak tada procesuira razne informacije i iskustva koje su se prikupile tokom dana. Određena istraživanja su pokazala da kompleksne podražaje mozak obrađuje u snu, potom te informacije koristi za donošenje odluka u budnom stanju.

Šta se zaista događa dok spavamo?

U fazi mirovanja dolazi do snižavanja tjelesne temperature što dovodi do pospanosti. Opuštanjem tijela, mišića i nerava potrošnja kisika opada za nekih 8%. Razlikuju se dvije vrste sna: paradoksalni i ortodoksalni san. Paradoksalni san karakteriše nepravilno disanje i puls, te brzi pokreti očiju (REM). Spavanjem prelazimo oko pet puta iz ortodokasnog u paradoksalni san. Karakteristike ortodoksalnog spavanja su opadanje metaboličke aktivnosti, krvnog pritiska i broja otkucaja srca.

Ortodoksalni san ima i dvije podgrupe: lagani i duboki ortodoksalni san. U lahkom snu, tokom noći, tijelo promjeni svoj položaj oko 40 puta, kako bi se cirkulacija odvijala nesmetano, te kako bi mišići ostali pokretni. U dubokom ortodoksalnom snu i mišići i mozak se maksimalno opuštaju. Prema ovim činjenicama, razlikujemo četiri faze spavanja. Prva faza traje oko 10 minuta. U tom periodu se javljaju alfa i beta valovi, koji odgovaraju budnom stanju svijesti. Druga faza traje oko 15 minuta. Mozak je aktivan, ali ne ovisi o podražajima iz vanjske sredine. Tada se pojavljuju theta valovi, koji su karakteristični za san. U trećoj fazi počinje duboki san kada se uspoava disanje i otkucaji srca su laganiji. Krv se preusmjerava na obnovu tkiva i organa. Četvrta faza je faza u kojoj mozak procesuira, a puls i disanje se ubrzavaju.

Iz navedenih karakteristika i fizioloških procesa možemo shvatiti važnost našeg spavanja. Dakle, normalni ciklus spavanja utiče i na fizičko i na mentalno zdravlje. Potrebno je izbjeavati sve faktore koje dovode do izostanska sna. Kao što stres utiče na cjelokupni organizam, tako utiče i na stvaranje poremećaja sna, pa je bitna eliminacija stresa ili barem što manje izlaganje stresu.

Zato, napravimo sebi kvalitetnu šemu dnevne aktivnosti od kojih ćemo 8 sati odvojiti za spavanje i relaksaciju organizma. Sama spoznaja o utjecaju kvalitetnog sna na organizam, neka nas potakne na analizu potreba našeg tijela za spavanjem.
 
Za Akos.ba piše: Hajrović Almedina

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top